PROVJERITE S LIJEČNIKOM /

Obratite pažnju: Ovih pet uobičajenih lijekova može vam praviti probleme na vrućinama

Pojedini često propisivani lijekovi mogu negativno utjecati na fiziološke procese termoregulacije u ljudskom organizmu

14.7.2025.

9:46

Magazin.hr

Shutterstock

S porastom temperatura povećava se i rizik od zdravstvenih stanja povezanih s vrućinom, osobito kod osoba koje uzimaju određene lijekove na recept.

Ljudski organizam održava ravnotežu tjelesne temperature putem nekoliko ključnih mehanizama – znojenja, povećanog protoka krvi prema koži te regulacije tjelesnih tekućina. Međutim, određeni lijekovi mogu narušiti ove procese, čime se smanjuje sposobnost tijela da se učinkovito prilagodi visokim temperaturama, piše Independent.

Lijekovi koji otežavaju podnošenje vrućine

Stručnjaci ističu nekoliko skupina lijekova na koje treba obratiti posebnu pažnju tijekom ljetnih mjeseci, budući da njihovo korištenje može povećati rizik od zdravstvenih problema povezanih s visokim temperaturama.

1. Antidepresivi

Dvije specifične vrste antidepresiva – selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) i triciklički antidepresivi (TCA) – mogu učiniti ljetne mjesece težima za podnošenje. Mogu čak izazvati netoleranciju na toplinu zbog načina na koji utječu na sposobnost tijela da se znoji.

Obje vrste antidepresiva djeluju tako da utječu na razine neurotransmitera u mozgu – prvenstveno serotonina i noradrenalina, no mogu djelovati i na druge kemijske tvari. Na primjer, TCA mogu blokirati djelovanje acetilkolina, neurotransmitera važnog za znojenje, što može smanjiti količinu znoja kod nekih pacijenata. Tijekom vrućeg dana to može otežati rashlađivanje tijela. S druge strane, TCA povećavaju razinu noradrenalina, koji stimulira žlijezde znojnice – zbog čega se kod nekih osoba znojenje zapravo može pojačati. Zapravo, i SSRI i TCA mogu izazvati pojačano znojenje. Podaci pokazuju da oko 14 posto korisnika antidepresiva osjeća ovu nuspojavu.

MOŽE NASTATI I KOD KUĆE /

Iz HZJZ-a upozoravaju: 'Ovo su simptomi toplinskog udara i greške koje radimo kad se dogodi'

SSRI mogu ometati i rad hipotalamusa, dijela mozga koji regulira tjelesnu temperaturu i pokreće znojenje. Povišena razina serotonina može poremetiti ovaj signal. Budući da je znojenje ključni mehanizam za rashlađivanje, svako narušavanje tog procesa može dovesti do bolesti povezanih s toplinom. Pojačano znojenje također može dovesti do dehidracije ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi.

2. Antipsihotici

Antipsihotici se koriste za liječenje psihoze, uključujući stanja poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Oni djeluju blokiranjem neurotransmitera dopamina, što zauzvrat utječe i na razinu serotonina. Time se može poremetiti sposobnost hipotalamusa da prepozna promjene u tjelesnoj temperaturi i pravilno reagira na njih.

Kao posljedica navedenog djelovanja, osoba koja uzima antipsihotik možda neće pravovremeno prepoznati simptome povišene tjelesne temperature ili osjećaj žeđi tijekom izlaganja visokim temperaturama. To može dovesti do pada krvnog tlaka i smanjenja funkcije srca. Organizam tada pokušava kompenzirati stanje sužavanjem krvnih žila i zadržavanjem topline, što dodatno smanjuje učinkovitost znojenja te otežava proces hlađenja tijela. Osim toga, antipsihotici blokiraju djelovanje acetilkolina, a time dodatno otežavaju znojenje.

3. Lijekovi za srce

Beta blokatori se koriste za liječenje zatajenja srca i poremećaja srčanog ritma. Djeluju tako da usporavaju rad srca i smanjuju snagu srčanih kontrakcija. No to može ograničiti dotok krvi prema koži, što otežava tijelu da se rashladi tijekom vrućina.

Diuretici se također često koriste za liječenje visokog krvnog tlaka i zatajenja srca. Oni povećavaju izlučivanje urina, što može dovesti do dehidracije i poremećaja elektrolita tijekom vrućih dana. Kada tijelo nema dovoljno tekućine, znojenje postaje otežano, što može ugroziti hlađenje organizma. U teškim slučajevima dehidracije, osoba čak može prestati osjećati žeđ, što dodatno povećava rizik od zdravstvenih problema povezanih s vrućinom.

Krvni tlak također može pasti, što može dovesti do vrtoglavice ili nesvjestice, posebno pri naglom ustajanju.

Lijekovi poput ramiprila i losartana, koji se također koriste za regulaciju krvnog tlaka, mogu povećati rizik od dehidracije. Oni blokiraju tjelesni sustav koji kontrolira krvni tlak, ravnotežu tekućine i osjećaj žeđi, što može smanjiti prirodnu potrebu za unosom tekućine, a što je osobito opasno po vrućini.

4. Stimulansi

Stimulansi – kao što su amfetamini koji se koriste za liječenje poremećaja pažnje (ADHD) – utječu na dopamin i noradrenalin. Mogu povećati tjelesnu temperaturu, ubrzati metabolizam i promijeniti način znojenja – sve to otežava rashlađivanje tijela, posebno tijekom tjelesne aktivnosti ili vrućeg vremena. To također može dovesti do dehidracije, pregrijavanja pa čak i do toplinskog udara.

Stimulansi mogu smanjiti osjećaj umora, što može dovesti do toga da se osoba previše fizički iscrpljuje, a da toga nije svjesna.

Međutim, neka novija istraživanja pokazuju da osobe s ADHD-om koje uzimaju stimulanse možda imaju manji rizik od bolesti povezanih s toplinom, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se to potvrdilo.

5. Inzulin

Toplo vrijeme uzrokuje širenje krvnih žila (vazodilataciju) kako bi se tijelo rashladilo. No zbog toga se inzulin brže apsorbira u krvotok jer je protok krvi u mjestu injekcije povećan, što može dovesti do bržeg pada šećera u krvi. To može izazvati hipoglikemiju (nisku razinu glukoze u krvi), koja može dovesti do vrtoglavice, drhtanja, znojenja, razdražljivosti pa čak i do gubitka svijesti ili napadaja.

KAD JE VRUĆE /

Stariji ljudi trebaju izbjegavati ova pića: 'Može izazvati neugodne simptome'

Brža apsorpcija inzulina tijekom visokih temperatura može otežati osobama s dijabetesom prepoznavanje simptoma hipoglikemije jer se oni ponekad mogu zamijeniti sa simptomima pregrijavanja. Osim toga, toplina može oštetiti inzulin i smanjiti njegovu učinkovitost, zbog čega je važno čuvati ga u hladnjaku sve do upotrebe, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Oštećeni inzulin može promijeniti izgled, postati zamućen ili promijeniti boju.

Kako izbjeći toplinski udar

Starije osobe, osobe s kroničnim bolestima (posebno srčanim ili plućnim) te osobe koje uzimaju više lijekova istovremeno posebno su osjetljive na bolesti povezane s vrućinom.

Postoje učinkovite mjere koje možete poduzeti kako biste zaštitili svoje zdravlje tijekom ljeta, osobito ako uzimate neki od navedenih lijekova.

Provjerite upute za čuvanje lijekova. Ne ostavljajte lijekove na vrućim mjestima, poput automobila ili prozorskih dasaka. Inzulin nije jedini lijek osjetljiv na toplinu – i inhalatori te EpiPen mogu prestati ispravno raditi.
Održavajte unos tekućine kad je vruće, osim ako vam liječnik nije drugačije savjetovao. Dehidracija može pogoršati djelovanje mnogih lijekova. Na primjer, protuupalni lijekovi protiv bolova (poput ibuprofena) mogu više štetiti bubrezima, a lijekovi za bipolarni poremećaj (uključujući litij) mogu postati toksični.
Izbjegavajte izlazak tijekom najtoplijeg dijela dana i boravite u rashlađenim prostorima kad god je to moguće. Obratite pažnju na znakove upozorenja na bolest uzrokovanu toplinom, kao što su vrtoglavica, zbunjenost, mučnina ili pretjerano znojenje.
Nemojte prekidati uzimanje lijekova bez prethodnog savjetovanja s liječnikom. Ako smatrate da vam lijek otežava podnošenje vrućine, obratite se svom liječniku ili ljekarniku. Oni vam mogu pomoći procijeniti rizik i eventualno prilagoditi terapiju.

POGLEDAJTE GALERIJU