MOŽE NASTATI I KOD KUĆE /

Iz HZJZ-a upozoravaju: 'Ovo su simptomi toplinskog udara i greške koje radimo kad se dogodi'

Tijekom nesnosnih vrućina, mnogi traže načine kako se rashladiti, ali često ne obraćaju pažnju na simptome eventualnog toplinskog udara, stanja u kojem je često potrebno potražiti pomoć liječnika

3.7.2025.

10:34

Pola Križevac

Sanjin Strukic/pixsell

Toplinski udar mnogima zvuči kao rijetka pojava koja se događa samo u ekstremnim situacijama, kao npr. za vrijeme napornog trčanja tijekom velikih vrućina. Međutim, on može nastati i u sasvim uobičajenim okolnostima, primjerice dok mirno sjedite kod kuće tijekom vrućeg dana. Simptomi poput zbunjenosti i nesvjestice često sprječavaju osobu da sama zatraži pomoć, stoga je ključno da obitelj i prijatelji prepoznaju znakove i pravovremeno reagiraju.

Ovo stanje može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući oštećenje vitalnih organa. Ako znate nekoga tko je u rizičnoj skupini, redovito ga provjeravajte tijekom velikih vrućina i pomozite mu da se zaštiti.

Simptomi toplinskog udara

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjavaju na što trebate obratiti pažnju tijekom velikih vrućina te koji znakovi upućuju na ozbiljno stanje toplinskog udara koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

"Najčešći simptomi toplinskog udara uključuju: crvenu i vruću kožu, glavobolju, smetenost, grčeve u mišićima, mučninu, izrazitu malaksalost, razdražljivost, ubrzan rad srca i ubrzano disanje, nesvjesticu te povišenu tjelesnu temperaturu iznad 40 stupnjeva Celzija. Kod djece i starijih osoba simptomi se mogu razviti brže i biti manje specifični. Znakovi koji upućuju na teži oblik toplinskog udara i zahtijevaju hitnu intervenciju su: suha i vruća koža (bez znojenja), delirij, poremećaji svijesti, vrtoglavica, zujanje u ušima, poremećaji vida, izrazita slabost, gubitak svijesti ili napadaji. U takvim slučajevima treba odmah pozvati hitnu pomoć", napominju iz HZJZ-a.

Česte pogreške kod toplinskog udara

Osim toga, upozoravaju na česte propuste koje ljudi naprave kod pojave simptoma toplinskog udara.

"Jedna od najčešćih pogrešaka kod toplinskog udara je pokušaj snižavanja tjelesne temperature lijekovima poput paracetamola ili ibuprofena (antipiretici). Ovi lijekovi djeluju na povišenu tjelesnu temperaturu koja je posljedica upalnih procesa, primjerice kod infekcija, kada dolazi do promjene tzv. 'termostata' u hipotalamusu pod utjecajem prostaglandina koji se stvaraju na mjestu upale i djeluju centralno. Kod toplinskog udara, međutim, ne dolazi do reprogramiranja centra za termoregulaciju, već do zakazivanja cijelog termoregulacijskog sustava. Stoga antipiretici u ovom slučaju nisu učinkoviti i mogu stvoriti lažan osjećaj sigurnosti, dok se stanje zapravo pogoršava", upozoravaju iz HZJZ-a.

Kada potražiti liječničku pomoć kod toplinskog udara

Ako posumnjate na toplinski udar, važno je odmah poduzeti određene korake kako biste spriječili ozbiljne zdravstvene posljedice, a u nekim situacijama je nužno potražiti pomoć liječnika.

NEĆETE POŽALITI /

Kako rashladiti prostor tijekom vrućina? Ovaj trik koristi se već tisućama godina

"Osobu je potrebno odmah maknuti iz toplog okruženja, idealno u klimatizirani ili barem sjenoviti prostor, položiti je u vodoravan položaj i podizati noge ako je došlo do kolapsa, davati vodu u malim gutljajima ako je osoba pri svijesti. Ključno je brzo snižavanje tjelesne temperature — najbolja metoda je uranjanje u hladnu vodu (5–15 stupnjeva Celzija) do razine ramena ili vrata, tijekom 5–10 minuta, ili korištenje hladnih obloga, ventilatora i prskanje vodom. Cilj je sniziti temperaturu do oko 38 stupnjeva. Liječničku pomoć treba potražiti odmah ako se simptomi ne povlače brzo nakon početka mjera hlađenja, ako osoba pokazuje znakove zbunjenosti, poremećaje vida, halucinacije, delirij, ima suhu i vruću kožu, ne može piti tekućinu, gubi svijest ili ako je tjelesna temperatura iznad 40 stupnjeva Celzija", naglašavaju iz HZJZ-a.

Mjere prevencije kod toplinskog udara

Zdravstveni stručnjaci preporučuju mjere prevencije kako bi se smanjio rizik od toplinskog udara, osobito tijekom vrućih ljetnih dana.

"Izbjegavajte boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana (između 10 i 17 sati). Redovito unosite tekućinu, čak i ako ne osjećate žeđ; izbjegavajte alkohol, kofein i zaslađene napitke. Nosite laganu, prozračnu odjeću od prirodnih materijala. Jedite lakše obroke, s više voća i povrća. Rashlađujte prostor redovitim provjetravanjem ili korištenjem ventilatora/klime (temperatura prostorije ne bi trebala biti više od 7 stupnjeva Celzija niža od vanjske). Tijekom dana zamračite prostorije roletama ili zavjesama kako biste spriječili zagrijavanje prostora. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju ih redovito uzimati, ali se savjetovati s liječnikom, osobito ako uzimaju diuretike, antihipertenzive ili imaju kronične bolesti. Lijekove skladištiti prema uputama, najčešće ispod 25 stupnjeva Celzija", ističu iz HZJZ-a.

Ugrožene skupine

Toplinski udar predstavlja najveći rizik za određene kategorije stanovništva koje su osjetljivije na visoke temperature i njihove posljedice.

"Toplinski udar posebno ugrožava: osobe starije od 65 godina, malu djecu (osobito dojenčad), kronične bolesnike (osobito s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim bolestima), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, radnike na otvorenom (građevinari, poljoprivrednici), sportaše, vojnike i druge koji se fizički naprežu na vrućini", upozoravaju iz HZJZ-a.

POGLEDAJTE GALERIJU