Stručnjak za dugovječnost: Ovo su tri navike koje usporavaju starenje

Nakon napornog radnog tjedna, duže spavanje vikendom i bogat doručak zvuče kao savršen plan, ali mogu li ti dodatni sati odmora i zdravi obroci učiniti više od pukog vraćanja energije?

Sve više istraživanja pokazuje da dulje spavanje tijekom slobodnih dana, prehrana bogata zdravim mastima i proteinima, te redovita tjelesna aktivnost mogu znatno smanjiti rizik od niza bolesti, od razvoja demencije do pretilosti.

Sada je jedan od vodećih stručnjaka za dugovječnost otišao korak dalje i za MailOnline izjavio kako bi pridržavanje ovih jednostavnih navika moglo usporiti biološko starenje – pa čak i pomoći da doživimo vrlo duboku starost.

Dr. Naheed Ali, stručnjak za životni stil s diplomom Sveučilišta Harvard, vjeruje da doživjeti 100 godina nije samo stvar sreće i genetike. On naime smatra da postoje jednostavni načini da sebi pomognemo doživjeti stoljeće.

"S medicinskog gledišta, prolazimo kroz tri specifična razdoblja ubrzanog starenja", kaže on, "Djetinjstvo, tinejdžerske godine i razdoblje nakon 60. godine - svako od njih nosi vlastite metaboličke zahtjeve."

Tri navike koje mijenjaju tijelo

Na prva dva razdoblja ne možemo previše utjecati, ali za ono treće imamo mogućnost preventivnog djelovanje, tvrdi dr. Ali te dodaje da je moguće biološku dob preokrenuti u samo šest mjeseci.

U tom posljednjem razdoblju, kada službeno ulazimo u starost, ubrzava se gubitak mišićne mase, smanjenje volumena mozga i propadanje kože – sve ono što nas čini starijima.

Zato stručnjaci za dugovječnost predlažu da na starenje više ne gledamo kao na neizbježan pad, nego kao na niz faza koje se mogu odgoditi.

Podršku toj teoriji pruža istraživanje instituta Wellcome Sanger iz Cambridgea, čiji su znanstvenici otkrili da većina ljudi do oko 70. godine još uvijek može proizvoditi nove krvne stanice – ključne za opskrbu tijela kisikom.

Nakon 70. godine, broj krvnih stanica se naglo smanjuje, čime se povećava rizik od anemije, imunoloških poremećaja i raka. Manje krvnih stanica znači manje kisika i hranjivih tvari za organe i kožu, što rezultira slabijom regeneracijom tkiva – i vidljivim znakovima starenja poput opuštene, suhe i naborane kože.

Ova dob smatra se prijelomnom točkom jer tada tijelo počinje osjećati posljedice oštećenja koja su se nakupljala desetljećima. Zato je važno već sada učiniti što možemo da usporimo taj proces.

Prehrana za mozak

Prema dr. Aliju, biološko starenje moguće je preokrenuti – ako se usredotočimo na zdravlje mozga.

"Zaštita mozga počinje s opskrbom krvlju", objašnjava. Zato preporučuje mediteransku prehranu bogatu maslinovim uljem, mahunarkama i šarenim povrćem.

To su namirnice bogate polifenolima, biljnim spojevima koji pomažu regulaciji krvnog tlaka i štite krvne žile koje hrane osjetljiva tkiva poput moždane kore.

Polifenoli također smanjuju upale i pomažu u prevenciji dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.

Kretanje svaki dan

Drugi savjet dr. Alija: uključite više kretanja tijekom dana – primjerice, koristite radni stol za stajanje ili hodajte stepenicama umjesto da se vozite liftom.

Kretanje poboljšava osjetljivost tijela na inzulin i smanjuje nagle skokove šećera u krvi, koji mogu oštetiti stanice i tkiva, osobito u mozgu.

Upravo takva oštećenja povezuju se s degenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.

Zato dr. Ali preporučuje brzu šetnju od 30 minuta pet dana u tjednu, što može znatno smanjiti kognitivni pad i rizik od demencije.

Znanstvenici su već utvrdili da osobe između 45 i 65 godina koje su redovito aktivne imaju manju količinu toksičnih proteina – poput amiloida – u mozgu. Velike nakupine tih proteina stvaraju plakove koji se povezuju sa simptomima Alzheimerove bolesti.

Vježbanje također pomaže očuvanju volumena dijela mozga zaduženog za razmišljanje i pamćenje.

Kvalitetan san

"Sedam do devet sati sna u hladnoj, mračnoj sobi bez kofeina nakon podneva omogućava tijelu da obavi noćno 'čišćenje'", kaže dr. Ali.

Pacijenti koji poboljšaju san često primjećuju bistrije razmišljanje već u roku od dva tjedna. Nedostatak sna povećava rizik od pretilosti, srčanih bolesti i demencije.

Neka istraživanja čak pokazuju da i samo jedna noć lošeg sna može potaknuti upalne procese u tijelu koji ubrzavaju starenje.

S druge strane, previše sna također nije dobro – spavanje dulje od 9 sati dnevno može ubrzati starenje mozga i pogoršati pamćenje u starijoj dobi.

"Kada netko spoji tjelesnu aktivnost, hranjive obroke i kvalitetan san, često vidimo da se biološki pokazatelji pomiču u mlađem smjeru unutar šest mjeseci", kaže. 

Ovaj dokaz o mogućem preokretu starenja snažna je motivacija i podsjetnik da nikada nije kasno početi brinuti o vlastitom tijelu i živčanom sustavu.

Mir, svrha i povezanost

Sve više ljudi u Velikoj Britaniji doživljava 100 godina – pa i više.

Trenutno najstarija osoba u zemlji, Ethel Caterham iz Surreya, ima 115 godina.

Dr. Daniel Glazer, klinički psiholog, dodaje kako starije osobe koje imaju jasan osjećaj svrhe često imaju bolje pamćenje i veću životnu ispunjenost nego njihovi vršnjaci.

Jedan od njegovih savjeta je svakodnevna meditacija.

"Kratke dnevne vježbe disanja ili svjesne meditacije smanjuju razinu stresa koji oštećuje moždano tkivo", kaže dr. Ali.

Snižavanje razine kortiozola - hormona stresa- također smanjuje upale i štiti krvne žile.

"Ta jednostavna praksa ima snažan biološki učinak i daje ljudima osjećaj kontrole", dodaje psiholog. 

Tjelesna aktivnost, raznolika prehrana bogata cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem, ljubav, bliski odnosi i osjećaj svrhe – čine okosnicu života u tzv. "plavim zonama", dijelovima svijeta u kojima ljudi najčešće doživljavaju 100 i više godina, piše Daily Mail.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik o posljedicama stresa na naš organizam: 'Dobro je kada možemo o tome otvoreno govoriti'