
Smrtonosna gljivica iz Tutankamonove 'proklete' grobnice može pomoći u borbi protiv raka

Aspergillus flavus raste na žitaricama, koje su se često zatvarale u grobnice kao grobni prilozi
Aspergillus flavus, plijesan koja je pronađena kako raste u dugo zatvorenim grobnicama, može izazvati smrtonosne probleme s disanjem ili alergijske reakcije kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom.
Smatra se da je djelomično odgovorna za smrt nekoliko ljudi koji su ušli u grobnice, uključujući Tutankamonovu 1923. godine i onu poljskog kralja Kazimira IV. Jageljonća iz 15. stoljeća 1973. godine.
Sada su znanstvenici otkrili da su njezine smrtonosne spore pogubne i za leukemiju te se nadaju da će započeti s testiranjem na životinjama, prije nego što konačno prijeđu na ljude.
Kako je došlo do glasina o faraonovoj kletvi
"Priroda nam je dala ovu nevjerojatnu ljekarnu, na nama je da otkrijemo njezine tajne", rekla je Sherry Gao, izvanredna profesorica kemijskog i biomolekularnog inženjerstva na Sveučilištu Pennsylvania.
"Gljivice su nam dale penicilin. Ovi rezultati pokazuju da još mnogo lijekova dobivenih iz prirodnih proizvoda tek treba pronaći", dodala je.
Aspergillus flavus može mirovati stoljećima te se ponovno aktivira tek nakon što ga se "uznemiri". Poznato je da raste na žitaricama, koje su se često zatvarale u grobnice kao grobni prilozi.
Nakon što su arheolozi otvorili Tutankamonovu grobnicu, niz preranih smrti među timom za iskapanje uključujući smrt lorda Carnarvona, britanskog pokrovitelja iskapanja, Georgea Jaya Goulda, financijera, i Arthura Macea, egiptologa, potaknuo je glasine o faraonovoj kletvi.No, stručnjaci su kasnije teoretizirali da bi to mogla biti gljivica, koja je možda mirovala tisućljećima. U 1970-ima, desetak konzervatora ušlo je u grobnicu Kazimira IV. u Poljskoj i u roku od nekoliko tjedana, njih deset je umrlo. Kasnija istraživanja otkrila su da grobnica sadrži Aspergillus flavus.
Spojevi iz gljivica pokazuju potencijal u borbi protiv leukemije
U novoj studiji, znanstvenici su proučavali desetak sojeva Aspergillusa kako bi vidjeli proizvode li išta što bi se moglo prenamijeniti kao lijek. Otkrili su snažne molekule za borbu protiv raka, koje su nazvali asperigimicini.
Čak i bez modifikacije, asperigimicini su pokazali snažan medicinski potencijal protiv stanica leukemije.
Asperigimicini su se pokazali jednako dobri kao i citarabin i daunorubicin, dva lijeka koja se desetljećima koriste za liječenje leukemije.
Daljnjim eksperimentiranjem istraživači su otkrili da asperigimicini djeluju tako što ometaju proces diobe stanica raka, piše The Telegraph.
"Stanice raka se nekontrolirano dijele. Ovi spojevi blokiraju stvaranje mikrotubula, koji su bitni za diobu stanica", istaknuo je dr. Gao.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Zagreb živnuo početkom ljeta: Turisti stižu zbog festivala, ali i atmosfere koju grad ima



403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden


