GENERACIJA PANDEMIJE /

Karantene su ostavile dugoročne ožiljke: 'Jedno je područje pretrpjelo snažan udarac'

Stres i izolacija ostavili su duboke socijalne i emocionalne tragove, no stručnjaci upozoravaju i na goleme ekonomske troškove

10.6.2025.

22:39

Antonela Ištvan

Shutterstock

Pet godina nakon što je pandemija koronavirusa naglo zaustavila svijet, znanstvenici tek počinju shvaćati puni opseg njezinih posljedica. Dok su se odrasli borili s novom stvarnošću rada od kuće, strahom i neizvjesnošću, 2,2 milijarde djece i mladih doživjelo je dramatičnu promjenu koja je oblikovala njihov razvoj.

Stres i izolacija ostavili su duboke socijalne i emocionalne tragove, no stručnjaci upozoravaju i na goleme ekonomske troškove uzrokovane prekidom obrazovanja. Generacija koja je odrastala u sjeni pandemije nosi ožiljke koji će, kako se čini, biti vidljivi desetljećima.

NUGODNE SITUACIJE /

Ponašanje tuđe djece izbacuje vas iz takta? Psiholozi savjetuju što učiniti

Odgojiteljica Rebekah Underwood iz Santa Monice u Kaliforniji primijetila je da je nešto drugačije kod generacije koju danas podučava. Djeca u dobi od pet i šest godina, koja su bila bebe kada je pandemija započela, fizički su opreznija od svojih prethodnika. "Mnogi se ne znaju rolati ili skakati, vrlo su neodlučni pri penjanju", kaže ona. Sumnja da je to posljedica nedostatka istraživanja na otvorenom dok su bili mali.

Iskustva iz djetinjstva ključna su jer mogu promijeniti razvoj mozga, ponašanje i opću dobrobit. Kada su se škole ponovno otvorile 2021. godine, Underwood i njezini kolege uočili su da su djeca lako postajala previše stimulirana. Prije dvije godine morali su privremeno obustaviti satove glazbenog odgoja, jer je buka instrumenata bila previše za mališane. "Pola razreda sjedilo je vani jer su bili preplavljeni podražajima", prisjeća se.

Bebe su propustile ključne socijalne interakcije

U Engleskoj, studija "Born in Covid Year Core Lockdown Effects" (Bicycle) pokušava razjasniti utjecaj karantena na djecu rođenu između ožujka i lipnja 2020. Iako će konačni rezultati biti objavljeni kasnije ove godine, preliminarni podaci sugeriraju da djeca rođena tijekom pandemije imaju siromašniji vokabular i potencijalno veće poteškoće s vještinama višeg reda, poput izvršnih funkcija koje uključuju sposobnost planiranja, zadržavanja ili preusmjeravanja pažnje, upravljanja vlastitim mislima, ponašanjem i osjećajima, i inhibiranja dominantnog odgovora kako bi pojedinac postigao određeni cilj ili odložio zadovoljenje određenih potreba.

"Cjelokupna slika ukazuje na to da je komunikacija područje koje je možda pretrpjelo udarac", objašnjava Nicola Botting, razvojna psihologinja sa Sveučilišta City St George's u Londonu. Bebe u najstrožim karantenama propustile su ključne socijalne interakcije – nisu vidjele različita lica, čule različite glasove niti mahale neznancima u parku. "Znamo da su ti rani mjeseci iznimno važni za učenje temelja socijalne komunikacije", dodaje Botting.

Jedno od najistraženijih područja je utjecaj pandemije na obrazovanje. Procjenjuje se da je za 1,6 milijardi učenika u više od 190 zemalja obrazovanje bilo prekinuto. Škole su u prosjeku bile zatvorene 5,5 mjeseci, a neke i znatno duže. Obrazovanje na daljinu nije uspjelo zaustaviti gubitke, a djeca bez pristupa računalima ili stabilnom internetu prošla su najgore.

Porast pretilosti kod djece i ekonomski gubici

"Praznine postoje i ne nestaju", upozorava Maciej Jakubowski, obrazovni istraživač sa Sveučilišta u Varšavi. Njegova nedavna studija, objavljena u siječnju 2025., kvantificirala je gubitak u učenju koristeći podatke o globalnim rezultatima testova. Otkrili su da su rezultati iz matematike pali u prosjeku za 14 posto, što je ekvivalent sedam mjeseci učenja. Drugi pregled 42 studije iz 15 zemalja procijenio je da su učenici zbog zatvaranja škola izgubili trećinu školske godine.

Bastian Betthäuser, koji proučava socijalne nejednakosti na Sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji, ističe da se ti rani deficiti "nisu značajno pogoršali kako je pandemija odmicala, ali nismo vidjeli ni jasan trend oporavka". Štoviše, oporavak je bio brži za djecu iz povoljnijih socioekonomskih sredina, što znači da se jaz u postignućima između siromašne i bogate djece povećao.

Nepotpuno učenje ima stvarne ekonomske posljedice. Jakubowski tvrdi da bi gubici u učenju mogli dovesti do gubitka zarade i koštati ovu generaciju učenika bilijune dolara. Za neke zemlje, poput Poljske, to se odražava u pad gospodarskog rasta od 0,35 posto. Analiza konzultantske tvrtke McKinsey procjenjuje da bi učenici pogođeni pandemijom tijekom života mogli zarađivati desetke tisuća dolara manje. To bi američko gospodarstvo moglo koštati između 128 i 188 milijardi dolara godišnje kada generacija iz 2020. uđe na tržište rada. "To je ogroman ekonomski utjecaj", naglašava Jakubowski.

Troškovi se ne zaustavljaju na obrazovanju. Studija u Velikoj Britaniji otkrila je porast pretilosti kod djece u dobi od deset i 11 godina, što se pripisuje promjenama u prehrani i fizičkoj aktivnosti. Procjenjuje se da je riječ o dodatnih 56.000 pretile djece, što bi britansko društvo dugoročno moglo koštati više od deset milijardi eura.

Oštar pad u jezičnim, kognitivnim i socijalnim vještinama

Pandemija je pogoršala i trendove koji su postojali i prije nje. Judith Perrigo, istraživačica na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), godinama je pratila pad rezultata u čitanju i matematici u SAD-u. Njezina dugoročna studija, koja traje već 14 godina, pokazala je da je pandemija uzrokovala još oštriji pad u jezičnim, kognitivnim i socijalnim vještinama.

Ipak, usred negativnih podataka, pojavio se i jedan iznenađujući nalaz. Perrigo i njezini kolege otkrili su da se emocionalna zrelost djece poboljšala tijekom pandemije. Iako se to čini kontraintuitivnim, postoji niz istraživanja koja povezuju nedaće i emocionalnu zrelost. To se poklapa s izvješćima o povišenim razinama anksioznosti, depresije i stresa kod djece tijekom karantena. Čini se da su oni koji su se suočili s izazovima, uz podršku obitelji, razvili veću otpornost.

ŽUSTRA RASPRAVA /

Daje svojoj kćeri džeparac viši od 50 eura tjedno, a sinu ništa: 'Mislim da je to pošteno'

Pune posljedice pandemije na generaciju djece postat će jasne tek u godinama i desetljećima koja dolaze. Istraživači poput Jakubowskog naglašavaju da postoje ciljane intervencije koje mogu pomoći, poput podučavanja u malim grupama, iako su takva rješenja skupa. Perrigo upozorava da je potrebna veća pomoć mladima diljem svijeta. "Te su putanje vrlo jasne, sve idu prema dolje i tako je već neko vrijeme", kaže ona. "Nema razloga vjerovati da će se popraviti same od sebe ako ne poduzmemo koncentrirane napore."

Ipak, postoje i tračci nade. Odgojiteljica Rebekah Underwood vidi pozitivne znakove u svom najnovijem razredu. Djeca skaču, rolaju se i uživaju u glazbi više nego njihovi vršnjaci prije godinu ili dvije. "Stvari definitivno idu nabolje. Pustolovniji su, iako je socio-emocionalni razvoj još uvijek pomalo škakljiv", kaže ona s optimizmom. Priča o generaciji pandemije, kako izvještava i BBC, još se piše, a na društvu je da osigura da njezino sljedeće poglavlje bude ispunjeno oporavkom i boljitkom.

POGLEDAJTE GALERIJU