Visoka gredica, vlastito povrće i recepti za kelj na lešo i kao varivo

Okusi naših baka i djedova, oni sa sela, vratit će mnoge u sjećanja djetinjstva, probuditi najljepše uspomene. No pomalo se zaboravljaju, kao i recepti kako se radi domaća zimnica ili ono "nešto naše".

Na Danas.hr-u u serijalu u suradnji s prof. dr. sc. Ivom Grgićem, akademikom i profesorom Agronomskog fakulteta u Zagrebu, donosimo recepte kako pripremiti svoj svježi sir, kako napraviti slatke mazalice od sezonskog voća, ukiseliti ciklu, vlastite domaće kobasice ili krvavice. Ali i kako napraviti sirnicu, napraviti raštiku na lešo ili domaće rezance.

Ovog puta, prof. Ivo Grgić donosi ideju za dva jela od kelja, ali i kako korak po korak izgraditi svoju vlastitu visoku gredicu i na malo kvadrata uzgojiti mnogo povrća: 

"Pripeklo kao nikada prije, vele stari (i kao da sam ja u cvijetu mladosti). I kao da nam nije dosta Izraela, Irana, Rusije, Ukrajine i mnogih neznanih i/ili manje znanih ratova i uništenja, ni ova godina nije na dobro poljoprivredi. Barem nama na Grgić gruntu, ali u konačnici ćutim ni potrošačima.

Ne svojom krivicom, uobičajeno smo kasnili s poljodjelskim radovima. Koristimo sva raspoloživa sredstva da dostignemo biološki ciklus. Zahvaljujući mome prijatelju Jurkiću zvanom Smirenko, koji je dojurio instalirati sustav navodnjavanja kap po kao, i mi pokušavamo dostići propušteno i suzbiti nedaće visokih temperatura.

Ipak, nemojte se naslađivati, i pomisliti da On tj. ja, koji pametuje svakome o svemu, dijeli savjete čak i ministrima ili im namjerno pije krv na slamku (krv koju oni trebaju proliti za opće dobro), da taj mudroslov ostaje bez povrća. Ne i tri puta NE!

A kako, pitate se, nije valjda da ima laboratorijsku proizvodnju? Nemamo, nego je za to zaslužna, idejno i radno, supruga Mirjana, uz malu pomoć dečka naše kćeri Ive.

'Mora imati visoku gredicu'

Već oko Božića, mijenjajući očale kao ja kod okuliste, smireno je -  kako samo ona to zna i zato je od milja zovem Black snake - dobaci mi da ove godine "mora imati visoku gredicu" da se više ne saginje. Moja supruga Mirjana, naime, tvrdi da ima križobolju dobivenu od prije nekoliko godina, kada je čučeći brala mahune i da prizemne poljodjelske poslove ostavlja meni, a ona će imati svoju visoku gredicu, koju će po zimi koristiti kao plastenik.

Da vam pomognemo, kako na površini od pet kvadratnih metara imati svega po malo, ali dovoljno za jednu malu obitelj, ovaj puta vam nudimo naš projekt "od A do Ž" ili od "ideje do punog droba".

Za početak trebate iskoristiti dobrotu bližnjih da vam dozvole, da na njihovom gruntu ili parceli koju im je omogućio rahmetli gradonačelnik Bandić, sagraditi visoku gredicu. Ako to ne učinite, kao isporučitelj povrća vam ostaje mamica, kao našoj Katarini DH. Možete i od toga odustati te nastaviti i dalje gunđati kako je sve skupo.

I krenimo redom.

Osnovno za svaku visoku gredicu je da bude dovoljno podignuta, da ne lomite kralježnicu, ali i da lakše kontrolirate proizvodnju. Naša gredica je 4,2x1,2 m odnosno oko 5 m².

Za donji dio okvira smo iskoristili stare grede, ostale od radova na Grgić gruntu, povezali ih metalnim klinovima i na njih složili nekoliko dasaka. Kako bi što duže ostale čitave, ali i ljepše izgledale, supruga ih je obojala, poslagala jednu na drugu, na kutovima ih povezala metalnim kutnim profilima da se ne razlete pod pritiskom zemlje. Također, po sredini smo je pri vrhu učvrstili štafnom.

Unutrašnjost gredice obložili

Za početak smo unutrašnjost obložili pocinčanom mržom, što manjih okica, da spriječimo dolazak nepoželjnih podzemnih ugroza. Sa strane smo dodali foliju s mjehurićima za visoke gredice i na taj način još više zaštitili daske od propadanja. Na dno gredice smo ubacili razbijeni crijep, vi možete desetak centimetara batude ili kamenja, što služi kao drenaža.

Još smo dodali malo kartona i kraće narezanog granja, da se nađe. Na sve to smo, zahvaljujući blizini ponude, dodali tridesetak centimetara treseta od gljiva te smo dobili odlično ocijediv supstrat. A sada, na vrhu, potrebno je 30-ak cm kvalitetne, rahle zemlje.

Dobro dođe i šumsko zemljište, a mi smo iskoristili darovanu zemlju za stakleničku proizvodnju. I to je sve, gredica je spremna za sadnju. Ipak, prije toga je poželjno nekoliko puta dobro vodom natopiti da se slegne, ne zaboravite da je sve to rahlo, napuhano. I nakon prve godine, razina zemlje će se spustiti petnaestak centimetara te je potrebno dodati zemlje.

Sadnice iz stana u Zagrebu

Za sljedeći korak nam nije smetalo niti promjenjivo vrijeme. Dio sadnica je proizvela supruga Mirjana u kući na Šalati, a dio smo nabavili. I tako se u 10 kvadrata našlo salate, mladog luka, poriluka, kelja, blitve, paprike, rajčice, peršina, celera… 

Svega po malo. Ovo nam je prva godina, tehnološki pokus, malo je nabacano, ali imamo bogatstvo zelenjave. Navodnjavanje je kap po kap, a prihrana je ekološkim preparatima. Sve se zeleni, buja, a nema ni nametnika. Barem za sada.

A vi, možete na svoj način izgradit visoku gredicu. Umjesto dasaka iskoristite staru ciglu, koristite zemlju bogatu humusom, pazeći da na dnu imate podlogu kroz koju će voda odlaziti. Neki će skoknuti u najbliži vrtni centar i kupiti gotovu gredicu. Ali, cijenite svoj rad i sve to koristite za razgibavanje, a ne odlaziti u teretanu kao naša Kety.

I što iz ovako krasnog malog vrta ponuditi za ručak. Uz roštilj vam odlično dođe svježi mladi luk, a uz svaki objed glavica salate. Mi smo posadili različite vrste salata, od poznatih kao što je kristalka, do nama prvi puta viđenih. I kakva je juha ako nemate svježi list celera i peršina.

Za sada vam iz naše gredice, za brzinski ručak nudimo kelj i poriluk. A nakon preporuke, uobičajeno, dajemo kratki prikaz zdravstvene ispravnosti našeg i vašeg odabira povrća.

Mnogo je načina pripreme kelja, a mi vam preporučamo kelj varivo i kelj na lešo.

Varivo od kelja

Za kelj varivo vam treba kelj, korijen mrkve, korijen celera, krumpir, češnjak, sušena slanina, sušena svinjska rebra ili kobasica, sol, papar, mljevena paprika, voda i želja za kuhanjem.

Priprema je jednostavna i vrlo brzo će te imati dobro varivo ili po domaći "nekaj na žlicu". Slaninu narežite na sitne kockice. Povrće i krumpir operite, ogulite  i narežite na kockice, a kelju maknite vanjske listove i narežite ga na trakice.

U odgovarajućem loncu stavite malo suncokretovog ulje, slaninu te nakon par minuta dodajte češnjak, ostavite da se prži još minutu. Na to dodajte papriku, promiješajte i ulijte oko litru i pol vode. Sada pojačajte grijalo da zakuha, ubacite krumpir i kelj, ranije prokuhano rebro i/ili kobasicu te kuhajte na lakšoj "vatri" još oko četvrt sata. Pri kraju dodajte sol i papar. Vaše varivo je gotovo, a cijeli proces je trajao najviše pola sata.

Recept za kelj na lešo

Mi obožavamo i kelj na lešo. Za to vam treba glavica kelja, krumpir, češnjak, sol, papar i maslinovo ulje. Ako ga nemate, može i neko drugo, kao što je suncokretovo ulje.

U lonac ulijte hladnu vodu, posolite i stavite kuhati na kocke narezan krumpir. Kada omekša, vilicom provjerite, ubacite na trakice narezan kelj. Kada i kelj omekša, maknite s grijala, procijedite, posolite, dodajte papar, sitno nasjeckan češnjak i malo maslinovog ulja. Nakon toga sve dobro promiješajte te malo zgnječite.

Mi ga jedemo kao takovog, ja dodam još malo maslinovog ulja od prijatelja M. Čagalja iz Splita. Ali, ipak je to dodatak uz ribu, kao što je jadranska srdela.

Poriluk je čudna biljka, ona je mješavina češnjaka, luka i vlasca. Bilo kako bilo, odličan je za varivo, iako postoji mnoštvo drugih primjena.

Za varivo vam treba nekoliko stabljika poriluka, mrkva, krumpir, slanina, kobasica, ulje, mljevena paprika, sol, papar, Vegeta i voda.

Poriluk narežite na manje komade, na minutu ga ubacite u kipuću vodu te ga ocijedite. U lonac stavite malo ulja, dodajte crvenu papriku i na sitno narezanu mrkvu, sve promiješajte i zalijte kipućom vodom. U to dodajte poriluk, krumpir te pri kraju dodajte kockice slanine. Neki slaninu stave na početku, te skupa s keljem ubace već prokuhana domaća svinjska rebra. Sve kuhajte dok se krumpir ne skuha i pri kraju, ne zaboravite, dodati po želji sol, papar i Vegetu.

Povijesni izvori govore sa su Grci i Rimljani kelj jeli u 4. stoljeću prije nove ere, a današnji je kelj svoj put započeo u Belgiji, u 18. stoljeću.

Nutritivna vrijednost kelja

U kelju je puno mangana, kalcija, željeza, magnezija, ali i vitamina C, K i B kompleksa. Uz to, u kelju je obilje vlakana i drugog dobrog za probavu jer regulira rad crijeva, ali i razinu kolesterola i šećera u krvi. Kako daje osjećaj sitosti, dobro dođe nama koji smo vječno na dijetama. Neki čak tvrde da imaju manje želučanih problema od kada jedu kelj, te ga preporučam svima koji prate rad naših političkih dičnika.

I naš poriluk je vrelo zdravoga. On je male energetske vrijednosti, a bogat je hranjivim tvarima. Da bas ne zamaram čega sve ima u poriluku, dokazana je njegova blagotvornost za zdravlje očiju, imunosnog i reproduktivnog sustava, on štiti srce i krvne žile. Još je puno dobrobiti od poriluka, ali ne zaboravite i druge naše preporuke. Ne zaboravimo, osim raznovrsnosti kod prehrane, bitna je umjerenost i sezonalnost namirnica. Ovaj puta sam izostavio vino, ne ide baš uz ova jela, ali prije pijata kelja ili poriluka, neštetan je jedan štamplić šljivovice. 

POGLEDAJTE VIDEO Jadran je ponovno učio letjeti! To je samo ptica? Ne, to je čudo prirode!