Brašno koje izaziva halucinacije i kobasice s bakterijom koja izaziva pobačaj: Što jedemo?

Brašno koje širi zjenice, izaziva lupanje srca,čak i halucinacije te kašica za djecu sa salmonelom zbog koje je do kraja svibnja 24 djece starosti do pet godina u Njemačkoj završilo u bolnici. Zbog iste kašice, u Austriji je zabilježeno 13 takvih slučajeva.

I ti su se proizvodi prodavali u Hrvatskoj. Svakih nekoliko dana s polica se povlači hrana koja u sebi ima bakterije, mikotoksine, parazite, teške metale...

No i prije nego se oglasi alarm Inspektorata ili Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, jedan dio toga se proda i završi u našim kuhinjama (a i u želucima). 

Zanimljivo je da se kod ovakvih obavijesti nikad ne navede koliko toga se prodalo prije nego je netko utvrdio "da nešto ne štima". 

Što kaže Državni inspektorat?

Pokušali smo dobiti odgovor nadležnih institucija o tome te zašto se javnost ne obavijesti koliko toga je prodano.

Iz Državnog inspektorata odgovorili su nam: "Zakonskim propisima nije regulirano da se moraju javno objavljivati podaci o količinama neispravne hrane koja je prodana prije nego je utvrđeno da ista ne odgovara propisima o hrani, međutim obzirom na to da je osnovna svrha propisa o sigurnosti hrane osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, javnim obavještavanjem potrošača o povlačenju i razlozima povlačenja zdravstveno neispravne hrane s tržišta kako istu ne bi dalje konzumirao postignuti su ciljevi propisa o hrani."

Prevedeno - nigdje nije napisano da se mora javnost obavijestiti o tome koliko se toga prodalo, pa se jednostavno to ni ne objavljuje. 

Ipak, iz Državnog inspektorata pokušavaju umiriti pa su dodali i da hrana za koju je utvrđeno da ne ispunjava određene propisane kriterije automatski ne znači da je štetna za zdravlje ljudi. "Odnosno nužno ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi koji se određuje procjenom rizika", napomenuli su. 

I zaista, na europskom tržištu, regulative i kontrole daleko su najstrože u svijetu. Ljestvice su podignute, standardi su visoki, ali unatoč tome kroz sito se provuči ono što nije dobro za hranu ljudi. 

Salmonela u kašici

No slučaj salmonele u kašici za djecu koja se prodavala i kod nas (i zbog koje su na deseci djece završila u bolnici) ipak govore o tome koliko stvari mogu biti ozbiljne i izmaknuti kontroli. 

Inače, riječ je o mousseu od indijskih oraščića s malinama koji se prodavao u trgovinama DM-a i koji su na svojim stranicama objavili: "Službenim ispitivanjima utvrđena je prisutnost bakterije salmonele u navedenom proizvodu, što se može povezati s prijavljenim slučajevima oboljenja u Njemačkoj i Austriji.  

Konzumiranje hrane u kojoj je prisutna bakterija salmonele može uzrokovati proljev, glavobolju, bolove u trbuhu, povraćanje te blago povišenu temperaturu. Kod beba, male djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom bolest može imati teži tijek. 

DM moli kupce koji razviju jedan ili više spomenutih simptoma, a koji su konzumirali dmBio namaz od indijskih oraščića s malinama, 250 g, da se odmah obrate liječniku. "

 

Detalji o opozivu mogu se naći OVDJE. 

Samo nekoliko dana ranije, javnost je uznemirila vijest o brašnu koje može izazvati halucinacije. Riječ je o bezglutenskom brašnu Dr. Schär, Mix It Dunkel Rustico od 1000 grama koje je u sebi imalo povećana količina tropanskih alkaloida. Kako smo ranije objavili u RTL-u Danas, ovi spojevi uglavnom djeluju na centralni živčani sustav i u većim dozama mogu izazvati halucinacije. 

Tropanski alkaloidi zapravo su prirodni sastojci nekih vrsta biljaka, koje se pojavljuju kao korov u usjevima pa zbog neselektivne žetve dospijevaju u hranu. Najčešće ih se pronalazi u žitaricama, heljdi, kvinoji, sušenom bilju.

Salmonela i u sezamu, pršutu...

No ova dva slučaja samo djelić su onoga što se našlo na našim policama.

Patogenu salmonelu našli su ove godine i u TEHINA Organic Sesame Paste-TAHINI , zbog njeg su se nedavno povlačili ostaci rezanja pršuta bez kosti marke "Dobro" kao i marke Metro Chef.

Salmonela se inače povezuje s trovanjima hranom, a simptomi se mogu razviti već nakon jednog ili 36 sati. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, javljaju se pritom mučnine, povraćanja, bolovi u trbuhu, proljev, glavobolje i opća slabosti. Simptomi obično traju od jednog do sedam dana, a trovanje hranom mogu uzrokovati i bakterije ili njihovi toksini. 

Sigurno je da ovakvi incidenti stvaraju problem i proizvođačima koje svako povlačenje skupo košta, a šteta za reputaciju je nemjerljiva i sugurno, osim nelagode, može baciti loše svjetlo na inače savjesne proizvođače kojima je noćna mora i pomisao da bi se nešto ovako moglo dogoditi.

Listerija u kobasicama

Ipak, da razlozi opoziva nekog prehrambenog proizvoda na tržištu mogu biti vrlo ozbiljni govori i nedavni slučaj povlačenja polutrajne kobasica "Jeger dubravski domaći" u kojem su pronašli opasnu i patogenu bakteriju Listeria monocytogenes koja uzrokuje listeriozu.

"Ova se bolest najčešće povezuje s konzumacijom zaraženog sirovog ili nedostatno pasteriziranog mlijeka i sira (posebice mekog), sladoleda, sirovog povrća, fermentiranih kobasica, sirove odnosno slabo kuhane piletine, sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa te sirove i dimljene ribe", ističu iz HAPIH-a. 

Spontani pobačaji zbog bakterije u hrani

Bolest može biti vrlo ozbiljna, a kod trudnica može izazvati čak pobačaj.

"Klinička slika obuhvaća septikemiju, meningitis, meningoencefalitis, encefalitis, intrauterine ili cervikalne infekcije trudnih žena koje mogu rezultirati spontanim pobačajem ili mrtvorođenjem", navode iz HAPIH-a. 

U početku sve može izgledati kao prehlada, može se pojaviti i povišena temperatura, može se pojaviti i mučnina, povraćanje i proljev što može biti znak ozbiljnog oblika listerioze pa čak mogu biti i jedini simptomi.

"Vrijeme u kojem se počinju pojavljivati simptomi kod ozbiljnijih oblika listerioze mogu varirati od nekoliko dana do tri tjedna dok za gastrointestinalne simptome može biti oko 12 sati", ističu.

Ova bakterija posebno može biti opasna za žene i fetuse, potom imunokompromitirane osobe (uslijed uporabe kortikosteroida, lijekova protiv raka, AIDS-a), potom za oboljele od raka (posebice leukemije), dijabetičare, astmatičare, starije osobe.

"Većina zdravih osoba vjerojatno neće pokazati znakove bolesti, međutim potencijalne komplikacije su ono što ovu bolest čini opasnom, jer stručna literatura kod pojava listerioznog meningitisa ili septikemije navodi visok mortalitet. Listerioza se može liječiti s antibioticima, a uspješnost terapije ovisi o brzoj dijagnozi i početku liječenja", ističu u HAPIH-u. 

Plijesan u listovima za savijače

A plijesan je jedan od uzroka što su se više puta ove godine povlačili listovi savijača i pite. Tako su obavijest o povlačenju Pan Peku objavili u lipnju, na isti dan povučeni su listovi i Panera.

Ti mikroorganizmi mogu prouzročiti neuobičajeni okus i miris zbog promjena izazvanih u hrani koja općenito onda više nije dobra za jelo. Ali postoje i vrste plijesni koje se čak mogu koristiti za proizvodnju određene hrane ili sastojaka. Ipak, neke plijesni mogu proizvesti mikotoksine, spojeve koji mogu biti toksični, kancerogeni, mutageni ili teratogeni za ljude i životinje - ističu u HAPIH-u.

Plijesni i mikotoksini

Mikotoksini su - pak - sekundarni produkti metabolizma koje plijesni sintetiziraju tijekom rasta na podlozi biljnog i životinjskog porijekla.

"To su kemijski spojevi u pravilu bez boje, okusa i mirisa. Stabilni su i u pravilu otporni na povišenu temperaturu. Od dvjestotinjak do sada poznatih mikotoksina, kao kontaminanti hrane najznačajniji su: aflatoksini, okratoksin, zearalenon, deoksinivalenol, fumonizini, trihoteceni  i patulin, a mogu se pojaviti u svim koracima proizvodnje hrane i hrane za životinje – u polju, tijekom procesiranja, transporta i skladištenja. Mikotoksini mogu nastati i tijekom skladištenja hrane u vlastitim domovima te se stoga ne preporučuje konzumirati hranu", pojašnjavaju. 

Najčešći izvori mikotoksina u hrani su žitarice i proizvodi od žitarica (brašno, tjestenina, kruh), mahunarke, riža, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i suhomesnati proizvodi, masline i maslinovo ulje, kava, suho voće, vino, pivo, sokovi, začini i čajevi. Upravo su zbog mikotoksina lani pet puta povlačili bezalkoholna pića. 

Sporo eliminiranje toksina iz tijela

A u seriji povlačenja hrane upravo zbog mikotoksina, ove godine povučene su i smokve koje su povučene zbog okratoksina A (OTA) koji  je najtoksičniji je predstavnik skupine nefrotoksičnih mikotoksina, upozoravaju iz HAPIHa.

"Sintetiziraju ga plijesni iz rodova Penicillium i Aspergillus, i to najčešće na žitaricama (pšenica, kukuruz, ječam i raž), orašastim plodovima, sirovom voću i povrću, namirnicama biljnog podrijetla (vino, kava, pivo, začini i čokolada) i stočnoj hrani. Osim žitarica, OTA često kontaminira i suhomesnate proizvode. Umjereno je stabilan te u određenoj mjeri može podnijeti većinu postupaka procesiranja hrane. OTA je kumulativno toksičan mikotoksin s relativno brzom apsorpcijom i distribucijom, ali sporom eliminacijom i izlučivanjem što dovodi do njegovog nakupljanja u organizmu, posebice zbog vezanja za proteine plazme i usporenog metabolizma", ističu naši sugovornici.

Iako se distribuira u sve organe, najveće koncentracije zabilježene su u bubrezima, a zatim u jetri i mišićima.

"Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu EFSA-e je u znanstvenom mišljenju iz 2020. godine, na temelju novih znanstvenih spoznaja, zaključio kako je OTA genotoksičan in vitro i in vivo, te da uzrokuje nefrotoksičnost kod različitih životinjskih vrsta i tumore bubrega kod glodavaca, ali mehanizmi genotoksičnosti nisu razjašnjeni. Trenutačno ne postoje znanstveni dokazi koju bi ukazivali na akutnu toksičnost OTA. Izravni i neizravni genotoksični i negenotoksični načini djelovanja mogu pridonijeti stvaranju tumora", ističu iz HAPIH-a.

Ove godine 35 slučaja povlačenja proizvoda

Ako se pogleda detaljna statistika, ove godine sveukupno je godine zabilježeno 35 slučaja povlačenja prehrambenih proizvoda. Razlozi povlačenja bili su patogeni mikroorganizmi u deset obavijesti, industrijski kontaminanti u četiri obavijesti, mikotoksini, ostaci pesticida, strana tijela, prehrambeni aditivi, arome, pomoćne tvari u procesu proizvodnje u tri obavijesti, a alergeni, kemijski kontaminanti i nepatogeni mikroorganizmi u dvije obavijesti, te biološki kontaminanti, dodatci hrani za životinje i organoleptičke promjene u jednoj obavijesti.

U Hrvatskoj se službene kontrole hrane provode u skladu s Višegodišnjim nacionalnim planom službenih kontrola i godišnjim planovima službenih kontrola, ali postoje i izvanredne kontrole. Na teren izlaze veterinarski, sanitarni i poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata koji je i kontaktna točka RASFF (eng. Rapid Alert System for Food and Feed-RASFF). 

Europski sustav uzbunjivanja

Riječ je o europskom mehanizmu koji ima za cilj jednostavnu i vrlo učinkovitu stvar - kad jedna država članica EU nađe opasan proizvod na tržištu, kroz RASFF obavještava sve ostale tako se da se informacija o opasnim proizvodima brzo širi. Ako bi se nešto opasno za hranu čovjeka našlo u Hrvatskoj, to bi kroz ovaj sistem vrlo brzo doznali i u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj. 

Isto vrijedi i obrnuto. 

Uz to, u Hrvatskoj postoji sustav koji dežura čak 24 sata kako bi reagirali ako dođe do opasnosti.

"Kako bi se pravovremeno i učinkovito odgovorilo na pojavu različitih opasnosti u hrani i hrani za životinje ovu je procjenu potrebno napraviti u najkraćem mogućem roku, maksimalno tri sata, stoga je u HAPIH-ovom Centru za sigurnost hrane i Centru za zaštitu bilja organizirano dežurstvo 24 sata na dan sve dane u godini", ističu iz HAPIH-a. 

Potvrđuju također kako je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj dio europskog sustava koji se smatra najsigurnijim i najrigoroznijim na svijetu, jer, da bi se osigurala maksimalna razina zaštite potrošača.

"Kontrola sigurnosti provodi se u svakoj fazi, a kriteriji sigurnosti hrane su postavljene visoko iznad vrijednosti koje bi mogle biti štetne za zdravlje potrošača. Upravo su transparentne objave obavijesti i promptno povlačenje hrane s tržišta pokazatelj i potvrda visoke učinkovitosti sustava sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj", zaključuju. 

POGLEDAJTE VIDEO Rezultati poreza na nekretnine. Direkt donosi veliku analizu