IZ GRGIĆ KUHINJE /

Sluzavo, malo i delicija na tanjuru. Ovaj recept će vas raspametiti!

Francuzima je to afrodizijak, a najbolji su oni na koje naiđete dok švrljate po prirodi

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Okusi naših baka i djedova, oni sa sela, vratit će mnoge u sjećanja djetinjstva, probuditi najljepše uspomene. No pomalo se zaboravljaju, kao i recepti kako se radi domaća zimnica ili ono "nešto naše".

Na Danas.hr-u u serijalu u suradnji s prof. dr.sc. Ivom Grgićem, akademikom i profesorom Agronomskog fakulteta u Zagrebu, donosimo recepte kako pripremiti svoj svježi sir, kako napraviti slatke mazalice od sezonskog voća, ukiseliti ciklu, vlastite domaće kobasice ili krvavice.

Ovog puta donosi nam sjećanje na jelo iz djetinjstva čiji se glavni sastojak bere u prirodi, a Francuzi ga rado i uzgajaju. 

Na stol uz prof. Ivu Grgića ovog puta donosimo puževe i ideje za jela:

"Prošao je 13. lipanj kojim se prisjećamo Sv. Ante Padovanskoga, a mnogi imaju (ili su imali) nekoga bližnjega kome su čestitali imendan.

Mi iz Bosanske Posavine (nekada bogate s imenima te su se po djedu ponavljala tri-četiri imena, najčešće Anto i Ivo) taj smo dan odlazili bližnjima čestitati imendan, poslije smo zvali telefonom, a mlađi vjerojatno i ne znaju što je toga, trinaestog dana u mjesecu.

Našu unučad sada krase hrvatska tradicijska imena kao što su Lu, Li, Roby, Erik…

Moj pokojni djed Anto, koji se puškom borio za veliko ništa, na ovo danas bi vrtio glavom, otpuhujući dim iz lule i govoreći: "Moj sine, ne valja, ne valja… trebali bi se zvati Dorat, Plavulja, jer što smeta našim imenima?".

Ali ovoga puta nećemo o mome djedu, nego se sjetih svog profesora kojega smo, kada sam počeo raditi na Fakultetu, zvali Mudilo ili Dugi (naravno kada bi on to dozvolio), i njegovog susreta s nepoznatim bićima, u stanu negdje na sredini Hebrangove.

Volio je profa lutati Lijepom našom, slično kao i ja. I tako je negdje, nakon nekoliko bočica dobrog vina i podložen slasnom spizom, dobio na dar nekoliko kilograma vinogradarskih puževa.

Mala ljigava stvoranja i delicija

Odmah je jednog pokušao zagristi i nije išlo, a da ga ne proguta spriječio ga je domaćin koji mu je pojasnio kako se od tih malih ljigavih stvorenja spravlja prava delicija.

I da to obožavaju Francuzi te su zato oni dobri ljubavnici.

Profa baš i nije volio Francuze, okupirali su mu bili Zadar, ali spomen da pomažu... e to je već bila prava informacija! Ali, veli njemu domaćin: "Kada dođeš kući, ako te milicija ne pritvori zbog preko puno promila alkohola, puževe stavi u lonac i onda ih popodne kuhaj…" i za svaki slučaj mu velikim štampanim slovima napisa recept.

U neko doba, ni sam se ne sjeća kada, profa je došao doma, puževe istresao u veš lonac. Baš kada je sanjao Azursku obalu i neku ljepoticu, začu prvo urlik pa kreštanje žene Slavice. "Da si munjen, zna cijela Kalelarga u Zadru i Cvjetni trg u Zagrebu, ali da si lud… Pa cijeli stan je ljigav od ovih beštija", vikala je.

Sluzavo, malo i delicija na tanjuru. Ovaj recept će vas raspametiti!
Foto: Dusko Jaramaz/pixsell

Naravno, puževi su okupirali cijeli golemi stan darovan od punca Hercegovca. I bio je to kraj spravljanja ljubavnog eliksira.

A moj prijatelj Leo, pukovnik HV-a u miru, mi ispripovijeda kako se to radi u Tribunju, na obali nekada našeg mora. I kao dokaz priloži fotografiju svoje ženice Tanje kako ih tamani za doručak.

Vinogradarski puževi iz Tribunja

Leo je imao sreću upoznati i oženiti Tanju, iz roda Lučić, koja je unijela mir u njegovu ratničku dušu, ali nenadano priložila kao miraz i krasnu kuću, dole u Tribunju. Tako naš Leo zadnjih godina bere vinogradarske puževe u okolici Tribunja, koji su manji od onih u Markuševcu. I u tim se zgodama prisjeti da je prve puževe skupljao u jesen ili rano proljeće na djedovini u Zemuniku. Bio je to ogroman broj puževa koji su se kuhali u stolitarskoj kazanici, oko nje bi se okupilo mnoštvo Biloglava i čačkalicama bi vadili meso iz kućice.

Meso bi se umočilo u maslinovo ulje i sol te se tako jelo.

Sluzavo, malo i delicija na tanjuru. Ovaj recept će vas raspametiti!
Foto: Zvonimir Barisin/pixsell

Priznaje Leo da mu se to nije sviđalo i kada je odrastao i oženio, krenuo je istraživati recepte za pripremu puževa, ali su mu bili komplicirani i priprema bi dugo trajala. Na kraju se odlučio za jedan, ali prvo je trebalo puževe ubrati.

Dobro je da se puževi očiste

Za berbu puževa koristi kantu od boje za zidove te na vrhu izbuši rupu da imaju zraka. Kada nabere koliko stigne, sve ih stavi u dvostruku vreću za krumpire, objesi u nekom sjenovitom mjestu i čeka da se očiste. Iako se puževi mogu čistiti i živjeti do desetak dana, on ih tako drži tri do četiri dana. Jer ne zaboravimo, puževi su biljojedi, a neke trave mogu biti opasne za ljude te je dobro da se dobro očiste. Puževe prvo opere, stavi ih u lonac i zalije hladnom vodom te ih onda kuha. Ako ih se stavi u kipuću vodu, puževi se instinktivno uvlače što dublje u kućicu, a ako se voda postupno zagrijava oni se izduže pokušavajući pobjeći od vreline.

Sluzavo, malo i delicija na tanjuru. Ovaj recept će vas raspametiti!
Foto: Privatni Album

Puževi se kuhaju desetak minuta, da uginu, a zatim se ocijede i ohlade te se meso vadi iz kućice. Nakon toga se meso dobro ispere i stavi u lonac hladne vode. Zbog okusa, doda se što više mediteranskih trava te korijenja povrća, soli te malo maslinovog ulja. Sve se kuha oko pola sata. Kada se puževi ohlade, pukovnik ih razdijeli u vrećice za zamrzavanje, negdje po 15 dkg i ima ih sve do nove berbe.

Najčešće ih jede za doručak.

Ideja za doručak

Ako su bili zamrznuti, prvo ih odmrzne te stavi na maslinovo ulje da ih zagrije, doda narezanu kapulu te zalije s razmućenim jajima, a kada se sljube ima fantastičan doručak!

I ovo što mi je Leo ispripovijedao uzimam za istinito, u to se nisam još uvjerio. Ali tko bi sumnjao u riječ hrvatskog časnika.

I u mome selu Jošava su puževi bili na cijeni. Istina, u ona doba se sve otkupljivalo, sve je bilo isplativo, pa smo veći dio puževa prodavali Otkupnoj stanici, popularno zvanoj Zadruga, a manji dio bi mi pojeli. Baba Anđa je koristila opće prihvaćen recept, u selu ali i šire. Meni je to najbolji recept, jer se svaki put kada imam priliku jesti puževe sjetim trošne kuće, sinije i skemlija, djeda Ante i babe Anđe koja je na svojim plećima nosila cijelu kuću i malo više od toga. Sve mi to proleti kroz glavu dok sam slušao i zapisivao što mi govori Leo.

Hrskavi puževi u kukuruznom brašnu

Ali, tko bi u ono doba na pripremu puževa gubio toliko vremena. Mi smo to radili puno jednostavnije. Kada bi se sretnik vratio s vrećom puževa, voda je već kipjela, u nju bi se puževi ubacili i već onako vruće bi se vadilo iz kućica. Za to vrijeme bi baba Anđa rastopila svinjsku mast, meso puževa uvaljala u kukuruzno brašno dobiveno od bjelića te ih ubacila u vruću mast, pazeći da se ne opeče. Vrlo brzo bi bili spremni hrskavo zapečeni puževi, a čast da ih kuša imao je, zna se, djed Anto.

I kada sam pomislio da to je to sve, slučajno navratih kod druga Borca u podnožju Markuševca. Vesela supruga Goga se prisjetila pokojne Nensi, punice dobroga Luke i njenog recepta. Kada su puževi bili skuhani i izvađeno meso, Nensi bi napravila smjesu češnjaka, lista peršina, maslaca i puževa te s time punila njihove kućice. Na vrh bi dodala topljivoga sira te bi sve zapekla u pećnici. Kaže gospođa Gordana da je to za prste polizati, a na vama je da se u to uvjerite.

Puni proteina i mineralna

A zašto je korisno jesti puževe?

Sluzavo, malo i delicija na tanjuru. Ovaj recept će vas raspametiti!
Foto: Jurica Galoic/pixsell

Oni su bogati proteinima, što ih čini odličnim izvorom esencijalnih aminokiselina. Imaju značajne količine vitamina B12, mnoge minerale od kojih su najprisutniji željezo, magnezij i cink. Željezo sprečava anemiju, magnezij pomaže u regulaciji krvnog pritiska i funkciji mišića. Vitamin B poboljšava razinu energije, a zbog niskog sadržaja masti pogodni su za osobe na vječnim dijetama, kao što sam ja.

Puževi su jednostavni za uzgoj, a njihov otpad je dobro prirodno gnojivo. Puževi se uzgajaju u zatvorenim, poluzatvorenim i otvorenim sustavima. Zatvoreni sustavi su prisutni u Americi i Australiji gdje je proizvodni proces pod punom kontrolom, ali je skup.

U Francuskoj je dominantan poluzatvoreni uzgoj, kod kojega se puževi razmnožavaju u zatvorenom a uzgajaju na otvorenom. Otvoreni sustavi su najjeftiniji jer se razmnožavanje i uzgoj odvija na otvorenom. Najbolji otvoreni sustav je onaj koji možete i vi, dragi čitatelji, koristiti kada tučete slobodno vrijeme u šetnji, okrenite se i uberite puževe na koje naiđete. Naravno, ne na Jelačić placu ili na Splitskoj rivi.

Zbog sebe i vas sam prošvrljao hrvatskim trgovinama, puževa nema. Nazvao sam i nekoliko restorana, bio je muk i čuđenje jer otkuda mi ideja da će u svojoj ponudi imati sluzavo, malo, a toliko korisno biće koje cijeli život na svojim plećima nosi cijelu kuću, kao što je to činila i moja pokojna baba Anđa."

POGLEDAJTE VIDEO Batch cooking: Nauči kako kuhati prema načelu uravnotežene prehrane

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Pročitaj i ovo
najčitanije
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Izdvojeno
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx