Golaćima tjeraju strah u kosti: 'Arapi trebaju ono što mi imamo, zovu nas u Dubai!'

Izgradila se u biznisu luksuznih kuhinja, njezin potpis stoji iza tisuće uređenih interijera i samo kimajući potvrđuje da za svaki ormar, ladicu ili policu do u šaraf zna sama sastaviti, ona je žena snažnog splitskog temperamenta i neumorne poduzetničke snage, a u svojim 60-im godinama napravila je snažni zaokret i dalmatinsku prijestolnicu, sunce i more, zamijenila Likom.

Njezin svijet posljednjih godina su ličke ovce od kojih je kreirala proizvod koji već godinama "lupa" svjetske zlatne medalje, Arapi su je zvali da dođe u Dubai pokazati što ima, istovremeno se puževi golaći boje njezinog proizvoda kao vrag tamjana, a ona je s veseljem prigrlila titulu "gospođe od vune" i gradi veliku poduzetničku priču u Otočcu.

Poznata splitska poduzetnica Dragica Jerkov bila je gošća našeg podcasta "Ideje na stolu" i otkrila kako se od problema može stvoriti briljantna priča koja je se kaskadno nadograđuje i postaje sve veća, gotovo kao triler koji traži novi nastavak.

Priznaje, nitko ne voli probleme, a ona je iskoristila koronu i vrijeme kad je sve "splasnuo" pa je iz ladice izvukla projekt svoje prijateljica Mary Ann Rukavina Cipetić. U koricama na kojima je bila skica problema i mogućeg rješenja, stajalo je: "Kako od otpadne vune ličkih ovaca napraviti organsko gnojivo".

Oči su narasle, srce je poželjelo, kad je svijet u koroni stao, Dragica Jerkov je krenula! Australija ima merino ovce sa sjajnom vunom koja se koristi za tekstil, ali naša lička ovca sjajna je ispod peke, daje sjajno mlijeko za sir, ali baš lošu vunu koju je EU još proglasila je čak opasnim otpadom!

Zašto..? Pitali smo

"Zato što ovce mogu imati bolesti prenosive na ljude. Vuna ima ima lanolin – prirodnu mast koja je zapravo zaštita ovčje dlake. Ako imate samo dvije ovce, nije problem, ali ako ih imate tisuće i perete vunu u rijeci, dolazi do zagađenja. Voda se impregnira i u njoj više ništa ne može živjeti. Zato je pranje vune zabranjeno", pojašnjava.

Prva vuna iz Otočca na testiranju

I što onda s vunom?

Istraživala je po svijetu, kontaktirala znanstvenike, čitala stručne radove. "I otkrila da vuna, zapravo, ima izvanredna svojstva – osobito u poljoprivredi! Sadrži dušik, kalij, sumpor, a kad se razgradi u tlu, sve to postaje dostupno biljkama. Odlučila sam se za eksperiment. U vrijeme korone dobili smo prvih 50 kilograma sirove vune prijateljice iz Otočca, poslali je na analizu u Kanadu i pokazalo se da je to gnojivo izuzetne kvalitete – s više od 12 posto dušika. Za usporedbu, stajsko gnojivo ima 3-4 posto. To je bio trenutak kada sam shvatila – imamo proizvod! Samo ga trebamo razviti i pravilno prezentirati", govori nam o trenutku kad se skuhala ideja i kad je krenula dobra poduzetnička energija.

Dragici Jerkov objasnili su rezultate analize: Dušično gnojivo najvažnije proljetno gnojivo jer hrani korijen biljke i jača biljku. "A naše gnojivo ima i 5 posto kalija".

I naravno da je pitala kako to da je više dobrih tvari u vuni nego u izmetu od kojeg se tradicionalno radi gnojivo.

Hranjive tvari deponiraju se u vuni

"Ovca pase travu, a trava kroz fotosintezu upija sve hranjive tvari iz zraka. Kad ovca to pojede, više od 60 posto svih dragocjenih tvari iz trave deponira u dlaku. To se događa i kod čovjeka – iz dlake se može vidjeti što je netko jeo, pa čak i ako je konzumirao neku štetnu supstancu. Dakle, dlaka je biološki spremnik. Sve je u prirodi cirkularno, ali mi to nismo prepoznali", otkriva.

Zato je ona ličku vunu samljela i peletirana u organsko gnojivo koje izgleda baš kao peleti od drveta koje bacamo u peći za grijanje. Ali ideji nije bio kraj...

"Pahuljice od vune koje djeluju kao malč, stavljaju se oko biljke, zadržavaju vlagu, štite od puževa, sprječavaju rast korova i reguliraju temperaturne ekstreme. Vuna je odličan izolator – štiti i od hladnoće i od pregrijavanja tla. A što je najbolje – potpuno je prirodna i biorazgradiva", niže naša sugovornica i ne skriva koliko je ushićena kad u jednom dahu pokušava otkriti što je sve dobila s proizvodom od ličke vune!

I da, puževi s Dragicom i proizvodom koji je napravila gube svaku bitku. Ili slinu...

Pahuljice isušuju sluz puža

"Napravili smo testove – vuna doslovno isušuje sluz puža i on se ne može kretati. Ne umire, nego se povuče jer mu ne odgovara. Uz to, vuna nabubri i napravi barijeru koju puž ne može prijeći. To je naš prirodni štit za biljke", smije se.

A priča o puževima golaćima i ideji da vunu iskoristi u borbi protiv ovih mrskih ljigavaca, dogodila se u vlaku.

Prepričava: "Ne volim voziti automobil i vozila sam iz Splita u Liku gdje sam preselila. Pored mene sjedi gospodin koji me sluša dok razgovaram i pita: 'Gospođo, jeste li vi ona gospođa od vune?' Naravno, odgovorim, tako me zovu. Kaže: 'Gospođo, riješite mi, molim vas, problem puževa.' Ja kažem – rado bih riješila sve probleme! I razmišljajući došla sam do ideje: ako je vuna hidrofilna i ako napravimo proizvod koji je sa svih strana otvoren, možemo spriječiti puža da se kreće jer će pahuljica koju smo mi napravili usisati njegovu sluz. I to se dogodilo – kad puž dođe do nje, ona mu usisa sluz!" smije se.

Tako su njezine pahuljice od vune postale i neprijatelj broj jedan puževa. Kakva sreća za sve Ličane koji u prosijeku svake godine muku muče s otpadnom vunom. I odavno se zna da mnogi tada busen poliju benzinom i zapale, jer vuna se - eto - razgrađuje i 95 godina.

Zlata za inovaciju i poziv u Dubai

Proizvodi koje je kreirala već pokoravaju svijet, nanizala je zlatne medalje za inovaciju, nedavno je u Ženevi u konkurenciji 1600 inovacija iz 34 zemlje također dobila zlato, ali i specijalnu nagradu Saudijske Arabije

"Delegacija iz Saudijske Arabije dodijelila nam je priznanje za 'Outstanding Innovation'. Bili su iznenađeni tehnologijom koju imamo i već smo je patentirali. Zainteresirani su i za proizvod i za samu tehnologiju", ističe.

Veliko zanimanje Saudijske Arabije izazvano je iz jednostavnog razloga – oni su jedni od najvećih uzgajivača ovaca, a kroz povijest su od trećerazredne i tvrde vune radili tepihe po kojima su danas poznati. No danas koriste više pamuka i svile pa i oni sve više bacaju vunu. Prepričava i da također sve više ulažu u pošumljavanje.

"Imaju dovoljno kapitala za eksperimentiranje, žele više zelenih površina i proizvodnju hrane. Na tom tragu smo dobili priznanje – jer žele zbrinuti vlastitu vunu i proizvoditi hranu – zeleno i održivo", ističe. Otkud i pozivnica da pod kraj godine dođe na sajam u Dubai.

Sa svojim organskim gnojivom i repelentom protiv puževa ne cilja na veliko, nego na hobiste. Neobičan odabir, ali objašnjava: "Hobi poljoprivreda je najbrže rastući segment. Ljudi žele znati što jedu, žele zdravu hranu. Ne trebaju nam hektari – dovoljno je par kvadrata na terasi, u dvorištu ili na balkonu. A ako imaju naše gnojivo i pahuljice – imaju sve što im treba!"

No ima i još nešto - nema toliko ovaca da bi se gradila velika tvornica. Procjenjuje se da je to oko 1300 tona vune, susjedna BiH baca oko 5500, a Srbija oko 12.500 tona. Prijevoz vune iz drugih krajeva nije isplativo, šleperi bi vozili jedno veliko "ništa" jer je vuna lagana. Zato je i ideja napraviti svojevrsnu franšicu, manja postrojenja za izradu paleta od vune i onda ih graditi na više lokacija.

Palete rade i Amerikanci, Australci

No, sa svojim peletima od ovčje vune, Dragica Jerkov priznaje da nisu prvi – rade to i vani, u Australiji, SAD-u.

"Amerika je za mene referentna, znamo da američki fakulteti imaju budžete za istraživanja skoro kao države – a na Vermont fakultetu radili su istraživanje s peletima od ovčje vune. Ustanovili su sljedeće: 25 % uštede vode i 30 % veći prinosi uz pelete od ovčje vune. Naime, ona upija vlagu, primjerice kišu, deponira je i pretvara u mali rezervoar vode koji se prazni kad tlo i biljka ‘zatraže’. Zato su prinosi veći", govori.

A kad pahuljica ovčja upije vodu, naraste do 20 puta. A zadržavajući vodu, gnojivo pridonosi smanjivanju klimatskih promjena, voda ne otječe, zadržava se, a vuna u tlu pomaže i u smanjivanju razlika u temperaturi. Znalac primjećuje da se vuna koristi odavna kao izolator koji zimi grije, a ljeti "hladi". Isto to, otkriva nam, radi i u tlu.

"Pa ono što su Amerikanci dokazali – upravo to je bio jedan od razloga zašto sam ja krenula s toliko entuzijazma u tu priču. Jer su radili petogodišnje testiranje i napravili usporedbu s mineralnim gnojivom. Na hektar kupusa gledali su razliku s mineralnim gnojivom, drugi s gnojivom od vunenih peleta. Prinosi su bili veći s našim gnojivom. Čak imamo i fotografije – to se može pogledati na internetu jer je istraživanje Berman fakulteta javno objavljeno. Vidi se da je kupus – ja kažem mutant – tri puta veći od onog drugog, drugačije je i boje, intenzivnija je, jer ta vuna u zemlji pušta dušik, kalij, vodu – ali kada biljka pita. Nismo mi toj biljci odredili kad će dobiti gnojivo, nego je ona sama uzela kada joj treba. Tako da ušteda nije samo u vodi – 25 % – nego i u energiji, jer nema zalijevanja", govori.

Ono najljepše u ovoj priči jest da sve rade u suradnji sa znanstvenicima, s Agronomskim fakultetom u Zagrebu – projekt se zove "Waste to grow" ili "Smeće za rast", a dio su i projekta "Forest".

Pošumljavanje dronovima i kolijevka od vune

"To je briljantan projekt pošumljavanja dronovima. Pahuljica je idealna za bacanje i deponiranje sjemena dronovima u šume. To rade u Austriji, Italiji i Sloveniji. Vuna je izolator, skuplja vlagu, sporo se razgrađuje – idealna kolijevka za pripremu sjemena. Uspješnost klijanja s našom kolijevkom je oko 80 posto", govori.

A zbog ovaca, vune i organskog gnojiva, Dragica Jerkov preselila je sa suprugom u Liku, u Otočac. Tamo je i 2023. otvorila tvornicu za gnojivo.

I naravno da nije bilo lako – tek jedna epizoda otkriva na koliko je bilo prepreka. "Na primjer, Hrvatska još nema evidentiranu vunu kao materijal. Nas su evidentirali kao 'rog krave'. Stojim ja tako u jednom uredu i pitam: 'Molim vas, objasnite mi...'", smije se.

Tako su i u tvornicu "ušli" kroz prozor, ne vrata, jer do tad nitko nikad nije izgradio tvornicu za peletiranje vune, pa nisu mogli dobiti dozvole u početku. Pa su narasli na temeljima stare tvornice. No zanimljivo je da njezina priča o suradnji s vlastima, državnom i gradom, sjajna. Štoviše, kaže da su joj pomogli u mnogočemu u resornom ministarstvu, da ju je lokalna zajednica također primila širom otvorenih ruku.

Anegdota je puno, ima tu materijala za dobru večeru i grleno smijanje pa je tu i priča kad je zamolila poznatog poduzetnika Darka Sertića iz Siska da joj pomogne u izradi noževa za vunu. Otkriva da je vuna jedan od najtvrđih materijala, prva češljaonica istupila je svoje zube u samo tri mjeseca. Prvi strojevi za peletiranje također su se istrošili u roku od šest mjeseci. Trebalo je smisliti tvrđi materijal, Sertić, koji radi sa zaista tvrdim materijalima, prihvatio je.

Noževi od cirkonija slomili se u 15 sekundi

"Gospodin Sertić iz Siska – poznati poduzetnik koji radi s vrhunskim materijalima za čipove – pričao je o cirkonu i keramici koji režu staklo. Pitala sam ga može li napraviti noževe za vunu. Naravno, uz uvjet da nije preskupo – rekao je rado! Napravio je noževe od cirkonija i keramike, izgledali su kao briljanti, ali su trajali samo 15 sekundi – vuna ih je uništila. Režu staklo, ali ne vunu...", prepričava.

Vuna je zaista najtvrđi biološki materijal, Dragica Jerkov otkrila je to na teži način, i kad su se noževi od cirkona polomili u 15 sekundi, njoj je to bio samo još jedan izazov. Riješila ga je.

"Tko radi s najtvrđim materijalima? Industrija oružja. Zato sam zvala kooperante naše tvrtke HS produkt koja proizvodi oružje i oni su mi izradili noževe za sjeckanje vune. Naravno, oni rade s materijalima koji moraju biti stabilni i znali su kako mi pomoći", kaže.

I sve to kako bi se napravila pahuljica od vune kojom osvaja svijet, medalje i ne misli stati. I naravno da ima već ideju, dvije i tri više i da se tek sprema u nove priče.

I uvijek u razgovoru napominje - sve je krenulo od sjajne ideje Mary Ann Rukavina Cipetić – koja je zakotrljala priču, spojila se vizionarska i poduzetnička strana, a sada lička ovca redovito završi pod pekom, a njezina vuna sve manje se spaljuje u prirodi, a sve više postaje smrtni neprijatelj puževa i dobar saveznik biljaka.

Cijeli podcast s Dragicom Jerkov možete pogledati na YouTube kanalu, kao i ostale epizode koje moežete pronaći na linku OVDJE.

POGLEDAJTE VIDEO Iskreirali suludo dobru stvar zbog kojih su ih zvali u društvo svjetskih giganta: 'Ovo je ekstremno