Vjetrovi do 160 km/h, stotine mrtvih, gledamo li klimatski armagedon? 'Razorne oluje sve su jače'

Najjači sjeveroistočni vjetrovi - razorne i često smrtonosne oluje koje udaraju istočnu obalu SAD-a donoseći kišu, snijeg i poplave koje doslovno paraliziraju gradove  - dodatno su pojačani učincima klimatskog zagađenja, pokazalo je novo istraživanje.

Sjevernoistočni vjetrovi, koji se obično formiraju između rujna i travnja, potaknuti su temperaturnom razlikom između hladnog arktičkog zraka sa sjevera i toplijeg, vlažnog zraka s Atlantskog oceana, donosi CNN.

Oni su ogromna prijetnja gusto naseljenim gradovima duž istočne obale. Posljednja desetljeća bila su prošarana sjeveroistočnim vjetrovima toliko razornim da su neki sada poznati po nadimcima koji zvuče kao naslovi filmova katastrofe.

"Oluja stoljeća" u ožujku 1993. bila je jedna od najsmrtonosnijih i najskupljih ikad zabilježenih. Vjetrovi su dosezali brzine veće od 160 km/h, na nekim mjestima nanijeli su gotovo 150 cm snijega, poginulo je više od 200 ljudi.

ZAUVIJEK NESTALI /

Ovih 15 čuda prirode postoji samo na fotografijama: Uništili su ih turisti i klimatske promjene

"Snježni armagedon" (engl. Snowmageddon) 2010. godine donio je više od 50 centimetara snijega u dijelove Pennsylvanije, Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije, usmrtivši 41 osobu i ostavivši stotine tisuća bez struje.

Zarobljen u hotelu zbog snijega

Michael Mann, klimatolog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i autor studije, bio je zarobljen u hotelskoj sobi u Philadelphiji tri dana tijekom Snowmageddona. Upravo je to iskustvo prvi put potaknulo njegovu znatiželju o tome kako bi se te oluje mogle mijenjati pod utjecajem globalnog zatopljenja.

Postoji opći konsenzus da će u toplijem svijetu biti manje sjeveroistočnih oluja, jer se Arktik zagrijava brže od ostatka sjeverne hemisfere, što znači da postoji manji temperaturni kontrast koji bi potaknuo oluje.

Ali ono što je ostalo nejasno jest što će se dogoditi s intenzitetom ovih oluja, koje se obično nisu dovoljno proučavale, rekao je Mann.

Proučili 900 ciklona i sklopili atlas oluja

Kako bi odgovorili na ovo pitanje, znanstvenici su koristili povijesne podatke i algoritam za praćenje ciklona kako bi analizirali sjeveroistočne oluje između 1940. i 2025. godine, sastavljajući digitalni atlas tih oluja.

TUČA VELIČINE JAJETA /

Hrvatska je na rubu svjetskog fenomena? Klimatolog: 'Sjećate se tuče od 19 cm?'

Analizirali su ukupno njih 900 i otkrili da se maksimalna brzina vjetra najintenzivnijih sjeveroistočnih vjetrova povećala za oko 6 posto od 1940. godine, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

To možda zvuči malo, ali uvelike povećava štetu koju oluja može prouzročiti. Povećanje brzine vjetra od 6 posto jednako je povećanju razornog potencijala oluje od 20 posto, rekao je Mann, a to je "znatno".

Količine kiše porasle 10 posto

Prema analizi, količine kiše i snijega koje su donijele ove oluje također su se povećale za oko 10 posto.

Razlog zašto se sjeveroistočni vjetrovi pojačavaju je "osnovna fizika", rekao je Mann. Topliji oceani i zrak znače veće isparavanje i više vlage u atmosferi, koja se cijedi u obliku intenzivnije kiše ili snijega.

Razina štete koju ove oluje mogu prouzročiti ključne su za razumijevanje kako će se to odraziti u toplijem dijelu svijeta.

Na primjer, oluja "Pepelnica" iz 1962. godine uzrokovala je ogromna razaranja duž istočne obale, nanoseći ukupni ekonomski gubitak ekvivalentan desecima milijardi dolara u današnjem novcu. 

Jennifer Francis, viša znanstvenica u Woodwell Climate Research Centeru koja nije bila uključena u studiju, rekla je da nalazi ističu potrebu da se zajednice bolje pripreme.