Iz Kremlja stižu signali: 'Apetit raste s jelom, Putin će nastaviti dok ne dobije što želi...'

Ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava nastaviti borbe u Ukrajini sve dok se Zapad ne angažira pod njegovim uvjetima za mir, ne uznemiren prijetnjama Donalda Trumpa strožim sankcijama, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se proširiti kako ruske snage napreduju, rekla su tri izvora bliska Kremlju, donosi Reuters.

Trump je u ponedjeljak izrazio frustraciju Putinovim odbijanjem da pristane na prekid vatre i najavio val isporuka oružja Ukrajini, uključujući raketne sustave zemlja-zrak Patriot. Također je zaprijetio daljnjim sankcijama Rusiji ako se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.

'Putin neće zaustaviti rat'

Tri ruska izvora, upoznata s razmišljanjima na najvišoj razini Kremlja, rekla su da Putin neće zaustaviti rat pod pritiskom Zapada i vjeruje da Rusija - koja je preživjela najteže sankcije koje je nametnuo Zapad - može podnijeti daljnje ekonomske poteškoće, uključujući prijetnje američkim tarifama usmjerenim na kupce ruske nafte.

„Putin misli da nitko s njim nije ozbiljno razgovarao o detaljima mira u Ukrajini - uključujući Amerikance - pa će nastaviti dok ne dobije ono što želi“, rekao je jedan od izvora za Reuters pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije.

Unatoč nekoliko telefonskih poziva između Trumpa i Putina te posjeta Rusiji američkog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, ruski čelnik smatra da nije bilo detaljnih rasprava o osnovama mirovnog plana, rekao je izvor.

Putin cijeni Trumpa

„Putin cijeni odnos s Trumpom i imao je dobre razgovore s Witkoffom, ali interesi Rusije su iznad svega“, dodala je ta osoba.

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar ove priče.

Putinovi uvjeti za mir uključuju pravno obvezujuće obećanje da se NATO neće širiti prema istoku, ukrajinsku neutralnost i ograničenja njezinih oružanih snaga, zaštitu ruskih govornika koji tamo žive te prihvaćanje ruskih teritorijalnih dobitaka, rekli su izvori.

Uvjeti za mir

Također je spreman razgovarati o sigurnosnom jamstvu za Ukrajinu koje bi uključivalo velike sile, iako je daleko od jasnog kako bi to funkcioniralo, rekli su izvori.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nikada neće priznati ruski suverenitet nad osvojenim regijama te da Kijev zadržava suvereno pravo odlučiti želi li se pridružiti NATO-u. Njegov ured nije odgovorio na zahtjev za komentar za ovu priču.

Međutim, drugi izvor upoznat s razmišljanjem Kremlja rekao je da Putin smatra ciljeve Moskve daleko važnijima od bilo kakvih potencijalnih ekonomskih gubitaka zbog pritiska Zapada te da ga ne brinu američke prijetnje uvođenjem carina Kini i Indiji zbog kupnje ruske nafte.

Dva izvora rekla su da Rusija ima prevlast na bojnom polju i da njezino gospodarstvo, usmjereno na rat, premašuje proizvodnju NATO saveza predvođenog SAD-om u ključnom streljivu, poput topničkih granata.

Rusi kontroliraju petinu Ukrajine

Rusija, koja već kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija, napredovala je za oko 1415 četvornih kilometara u posljednja tri mjeseca, prema podacima DeepStateMapa, obavještajne karte sukoba otvorenog koda.

„Apetit dolazi s jelom“, rekao je prvi izvor, što je značilo da bi Putin mogao tražiti više teritorija ako se rat ne zaustavi. Druga dva izvora neovisno su potvrdila isto.

Rusija trenutno kontrolira Krim, koji je anektirala 2014. godine, plus cijelu istočnu regiju Luganska, više od 70% Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti te dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti. Putinov javni stav je da je tih prvih pet regija - Krim i četiri regije istočne Ukrajine - sada dio Rusije te da se Kijev mora povući prije nego što može doći do mira.

Putin bi se mogao boriti sve dok se ukrajinska obrana ne slomi i proširiti svoje teritorijalne ambicije na veći dio Ukrajine, rekli su izvori.

„Rusija će djelovati na temelju slabosti Ukrajine“, rekao je treći izvor, dodajući da bi Moskva mogla zaustaviti svoju ofenzivu nakon osvajanja četiri istočne regije Ukrajine ako naiđe na žestok otpor. „Ali ako padne, doći će do još većeg osvajanja Dnjepropetrovska, Sumija i Harkiva.“

Žrtve rata

Sjedinjene Države tvrde da je 1,2 milijuna ljudi ozlijeđeno ili ubijeno u ratu, najsmrtonosnijem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata. Ni Rusija ni Ukrajina ne daju pune brojke o svojim gubicima.

Trump, otkako se u siječnju vratio u Bijelu kuću nakon što je obećao brz kraj rata, nastoji popraviti odnose s Rusijom, razgovarajući s Putinom telefonom najmanje šest puta. U ponedjeljak je rekao da ruski vođa nije "ubojica, ali je žilav momak".

Putin još nije prihvatio Trumpov prijedlog o bezuvjetnom prekidu vatre, koji je Kijev brzo podržao. 

Međutim, Trump je u intervjuu za BBC objavljenom u utorak rekao da nije završio s Putinom i da je sporazum s Ukrajinom i dalje moguć.

Unatoč postojećim sankcijama i troškovima vođenja najvećeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata, rusko gospodarstvo vrijedno 2 bilijuna dolara ostvarilo je daleko bolje rezultate nego što su mnogi u Rusiji ili na Zapadu očekivali. Ministarstvo gospodarstva predviđa usporavanje na 2,5% godišnjeg rasta u 2025. s 4,3% prošle godine.

Druga osoba je rekla da Trump ima malo utjecaja na Putina i sugerirala da čak i ako Washington uvede carine kupcima ruske sirove nafte, Moskva će i dalje pronaći način da je proda na svjetskim tržištima.

„Putin razumije da je Trump nepredvidiva osoba koja može učiniti neugodne stvari, ali manevrira kako bi ga izbjegao previše iritirati“, rekao je izvor.

POGLEDAJTE VIDEO Trump Ukrajini šalje oružje - Europa časti. Rutte: 'To je potpuno logično'