Opasna bakterija koja se prenosi vodom: Evo kako prepoznati legionarsku bolest

Legionarska bolest, legioneloza ili kolokvijalno Legionella, zarazna je bolest uzrokovana bakterijom Legionella pneumophila. Prvi put je otkrivena 1976. u Philadelphiji, u SAD-u, gdje se nakon skupa legionara iz Drugog svjetskog rata i Vijetnamskog rata, pojavila neobična respiratorna bolest među onima koji su bili prisutni na skupu.

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest je teška upala pluća koju uzrokuju bakterije iz roda Legionella. Najčešći uzrok legionarske bolesti je Legionella pneumophila, bakterija čije je prirodno stanište u slatkim vodama. Problem nastaje kada bakterije dođu do kontakta s umjetnim vodenim sustavima, poput onih u zgradama, hotelima ili bolnicama.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi:

Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje bilježi između 30 i 60 slučajeva legionarske bolesti. Iako se većina slučajeva javlja sporadično, zabilježene su i manje epidemije, posebno u turističkim objektima na obali.

Simptomi legionarske bolesti

Simptomi legionatske bolesti mogu varirati ovisno o težini infekcije i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Legionarska bolest je ozbiljno stanje koje zahtijeva brzu medicinsku pomoć i liječenje antibioticima. Ako se ne liječi, može dovesti do komplikacija poput: zatajenja dišnog sustava, sepse ili akutnog zatajenja bubrega.

Početni simptomi legionarske bolesti mogu uključivati:

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti i sljedeći simptomi legionarske bolesti:

Uzroci legionarske bolesti i kako se širi

Do legionarske bolesti dolazi inhalacijom sitnih kapljica vode odnosno aerosola koje sadrže bakterije.

Ove kapljice mogu doći iz raznih izvora u našem svakodnevnom okruženju:

Važno je znati da se legionarska bolest ne prenosi s osobe na osobu. Rizik leži u udisanju zaraženog aerosola, a ne u kontaktu s oboljelom osobom.

Tko je najviše ugrožen legionarskom bolešću?

Iako legionarska bolest može pogoditi svakoga, neke skupine ljudi su pod većim rizikom:

Legionella u vodi

Legionella je bakterija čije je prirodno stanište stajaća voda, poput jezera. Razvitkom civilizacije došlo je do stvaranja umjetnih stajaćih voda, poput vodotornjeva, hidranata, vodovodnih cijevi, rashladnih uređaja ispunjenih vodom i sustava cijevi za toplu vodu. Ovakav okoliš savršeno odgovara bakteriji koja se razmnožava na temperaturama između 25 °C i 50 °C, a idealnom temperaturom smatra se između 35 °C i 40 °C. Njihovom razmnožavanju pogoduje prisutnost kamenca, hrđe i biofilma koji stvaraju alge te dugotrajno stajanje vode.

Liječenje legionarske bolesti

Dijagnosticiranje legionarske bolesti može biti izazovno jer simptomi nalikuju drugim vrstama upale pluća. Međutim, postoje specifični testovi koji mogu otkriti prisutnost Legionella bakterije:

Liječenje legionarske bolesti najčešće provodi uporabom:

Eritromicin treba koristiti samo za blage upale pluća kod pacijenata koji nisu imunokompromitirani. Doksiciklin je alternativa za imunokompetentne pacijente s blagom upalom pluća. Dodavanje rifampicina se više ne preporučuje, jer korist nije dokazana, a postoji mogućnost štete.

Zaštitne mjere protiv legionarske bolesti

Primarna mjera zaštite je smanjiti rizik od razvoja bakterije Legionella na mjestima koja stvaraju aerosolne kapljice koje se mogu udahnuti. Redovito praćenje prisutnosti bakterije Legionella i primjena odgovarajućih mjera kontrole ključni su za sprečavanje pojave legionarske bolesti na mjestima gdje su ljudi pod povećanim rizikom od izloženosti. To se posebno odnosi na turističke smještaje, bolnice i ustanove za dugotrajnu njegu.

Učinkovite strategije za suzbijanje bakterije Legionella uključuju:

POGLEDAJTE VIDEO: Kako se prenosi legionela? Epidemiologinja HZJZ-a: 'Nema razloga za strah i paniku'