ČUDESNO NETAKNUT /

Novinarka Guardiana napisala hvalospjev hrvatskom otoku: 'Upravo je stekao novog prijatelja'

Na južnoj obali, veliki poluotok u obliku zareza sa strmim liticama prekrivenim makijom okružuje mirne vode Skrivena Luke, što u prijevodu znači "skrivena luka"

VOYO logo
VOYO logo

Mary Novakovich napisala je za Guardian tekst pod naslovom 'Time slows down in Lastovo: I may just have found Croatia’s most unspoilt archipelago' (Vrijeme usporava na Lastovu: Možda sam upravo otkrila najnetaknutiji hrvatski arhipelag) u kojem je opisala svoj boravak na najudaljenijem naseljenom hrvatskom otoku i oduševljenje čistim plavim morem na jednom od najmanje zagađenih mjesta na svijetu.

Ovako je Mary Novakovich opisala svoj boravak na Lastovu:

Pet sati trajektom iz Splita i svjetlosnim godinama udaljen od klubova na Hvaru – šumovita brda, borove plaže u hladu i prozirno more Lastovskog arhipelaga vrve od života.

Zvuk dječjeg plača sablasno odjekuje noćnim nebom, kao da dolazi s nenaseljenog otočića, koji se nalazi nasuprot terase naše kuće za odmor na Lastovu.

"Misliš da je to neka ptica?“ pitam muža. "U ovo doba noći? Sumnjam", odgovara.

Arhipelag proglašen parkom prirode

Nekoliko dana kasnije, vozimo se u gliseru s rendžerom, koji nas vodi po udaljenim otočićima Lastovskog arhipelaga u Jadranu. Svih njegovih 46 otoka, otočića i grebena, uključujući glavni otok Lastovo, proglašeni su parkom prirode 2006. godine. Srećom, s nama je ornitolog čije je otkriće gnjezdišta jednih od najugroženijih mediteranskih ptica — kaukala i gregula — bilo ključno da Lastovo dobije zaštitu koju zaslužuje.

Između Roberta Crnkovića, bivšeg vojnog časnika koji je postao ornitolog s punim radnim vremenom i koji nekoliko puta godišnje prati ptice ovdje, i Alexandre Horvat, voditeljice Parka prirode Lastovsko otočje, dobivam brzi tečaj o ptičjem svijetu i biološkoj raznolikosti ovog kraja. Robert pokazuje udesno. „Evo ih – gregule! Vidiš kako njuškaju po vodi. Traže hranu.“ Dodaje kako se kaukali i gregule gnijezde na otočiću koji se vidi s moje terase. „Možda si noću čula njih kako dozivaju — zvuče kao plač bebe…“

Brodovi trebaju ulaznicu za arhipelag

Eto, misterij riješen. Na jednom od najudaljenijih naseljenih hrvatskih otoka - sljedeća stanica je Italija - otkrivam Lastovske tajne. Vrijeme usporava na toj terasi dok sjedim i promatram život u uvali Zaklopatica — ribari čiste ulov, starije žene se smiju nakon ručka uz vino, dječaci voze i vežu barke. Ljestve i stepenice uz rivu pretvaraju uvalu u ogromni bazen u kojem uskačem u nevjerojatno bistro more. Na horizontu se naziru veća i prometnija Korčula.

Na sjevernoj obali, šumovite litice i otočići s gregulama pružaju Zaklopatici prirodno sklonište. Tri restorana uz vodu živahno posluju hraneći jahtaše.

U sklopu mjera zaštite morskog ekosustava, posebice livada posidonije, uveden je sustav ekološkog sidrenja s bovama umjesto sidra. Brodovi također trebaju ulaznicu za arhipelag, a rendžeri paze na ilegalni ribolov i ronjenje, te održavaju 200 kilometara pješačkih i planinarskih staza na otoku koji je 70 posto prekriven šumom.

Brzo shvaćam krhkost Lastova i borbu da se spriječi da krene putem drugih dijelova prerazvijene obale i otoka Hrvatske. Iako je zaštićen statusom Parka prirode, mnogi se boje da bi se situacija mogla promijeniti. Diana Magdić u turističkom uredu brine se da zaštita možda neće biti dovoljna i procjenjuje da Lastovo ima oko 10 godina prije nego što beskrupulozni investitori iscrpe druga područja i pokušaju učiniti isto ovdje.

Čudesno netaknut otok

Za sada, otok je čudesno netaknut. Lastovo, istoimeni gradić, smješten je nekoliko stotina metara u unutrašnjosti – što je nekada bilo itekako korisno kad su gusari harali ovim područjem. Kamenim kućama iz 15. i 16. stoljeća s raznobojnim griljama nalaze se uz vinograde, maslinike i voćnjake , voćnjaci i vrtovi čiji plodovi završavaju u lokalnim konobama ili se mijenjaju među susjedima.

Vijugava cesta vodi nas nizbrdo od sela do prekrasne uvale Lučica, gdje se ribarske kućice stišću oko uvale preuske za išta veće od gumenjaka. U kompaktnoj Konobi Lučica sjedimo za jednim od dva vanjska stola restorana s romantičnim pogledom na more. Večeramo lignje s roštilja koje poslužuje vlasnik i kuhar Ante Kovačev, koji se zaljubio u ovo mjesto nakon što se ovdje nasukao na jedrenju i odlučio napustiti Šibenik da bi ovdje otvorio ovu čarobnu konobicu.

Uvalice prošarane vojnim tunelima i bunkerima

Na južnoj obali, veliki poluotok u obliku zareza sa strmim liticama prekrivenim makijom okružuje mirne vode Skrivena Luke, što u prijevodu znači „skrivena luka“. Tamo se nalazi Porto Rosso, restoran i nautički centar čije terase vise iznad plaže u sjeni borova. Iako je sredina lipnja, turistička sezona još nije počela pa pa imamo apsurdnu količinu praznog prostora za odmaranje nakon zadovoljavajućeg ručka od rižota s plodovima mora. Promatrajući more i plivajući u bistrim vodama, dopuštamo da nam popodne prođe u potpunom opuštanju.

Lastovo tako djeluje na ljude. Kad smo se iz Zaklopatice preselili na Prežbu, jedini naseljeni otok arhipelaga uz Lastovo, odmah sam se zaljubila u ogromnu terasu prepunu cvijeća u našem apartmanu s pogledom na uvalu Malo Lago u Pasaduru. Atmosfera je manje nautička nego u Zaklopatici, a mirna uvala više nalikuje kanalu, okruženom šumovitim brdima. „Morat ćeš me odvlačiti odavde“, upozoravam muža.

Uvalice u sjeni borova smještene su duž razvedene obale Prežbe, prošarane starim vojnim tunelima i bunkerima iz vremena kad je Lastovo bilo vojna baza zatvorena za turiste, sve do 1988. godine. Iako plaže mame, ponovno nas osvaja užitak skakanja u bistro more s osunčane rive.

Do Lastova iz Splita treba pet sati trajektom, a iz Dubrovnika tri sata katamaranom (nakon čega ste osuđeni na otočni autobus koji je zapravo kombi). Nije za svakoga (na sreću), posebno ne za one koji s Hvara zalutaju na krivi brod i pitaju gdje su svi koktel barovi i noćni klubovi (odgovor: nema ih, i da, to se stvarno događa).

Za Dianu iz turističkog ureda, koja je, poput Alexandre Horvat, ovdje doselila iz Zagreba, Lastovo vraća u Jugoslaviju 1980-ih, "kad je svaki turist bio gost, prijatelj". Lastovo je upravo steklo novog prijatelja.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Tko Hrvatsku izbjegava? Razgovarali smo s turistima: 'Govore da će Hrvati požaliti'

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali