Božinović u Kopenhagenu: Hrvatska traži snažniji Frontex i EU centre za vraćanje migranata izvan granica Unije

U Kopenhagenu je u utorak održan neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova. Hrvatska je aktivno zastupala svoje prioritete u raspravama o sigurnijoj i otpornijoj Europskoj uniji, s naglaskom na pripravnost, migracije i borbu protiv organiziranog kriminala, poručili su iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Hrvatska snažno podržava Strategiju za Uniju pripravnosti i novu Uredbu o civilnoj zaštiti, s naglaskom na ulaganja u opremu, zajedničke vježbe i zaštitu kritične infrastrukture. Ministar Davor Božinović posebno je istaknuo važnost protupožarne zračne flote i kibernetičke sigurnosti.

Pitanje migracija i vraćanja migranata

U području migracija, Hrvatska se zalaže za brzu provedbu Uredbe o vraćanju, posebno za sigurnosno rizične osobe, te jačanje uloge Frontexa uz očuvanje nacionalnih kapaciteta.

Hrvatska podržava uspostavu EU centara za vraćanje u trećim zemljama, ali ističe da ne smiju biti smješteni u blizini vanjskih granica Unije, osobito na zapadnom Balkanu. Rješenja moraju biti utemeljena na partnerstvima i međunarodnom pravu. U 2024. godini provedeno je preko 5.000 prisilnih udaljenja, a u prvoj polovici 2025. gotovo 2.900 povrataka, uključujući one s Frontexom.

OPREZ! /

Lažni policajci ukrali više tisuća eura: Policija objavila detalje podle prevare u Petrinji

Borba protiv organiziranog kriminala

Osim toga Hrvatska podržava novu EU strategiju protiv organiziranog kriminala i droga, uz jačanje Europola, Frontexa i financijskog nadzora. U EU trenutno djeluje više od 800 visokorizičnih kriminalnih mreža, od kojih je polovica uključena u krijumčarenje droge.

Predloženi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2027-2034. predviđa 74 milijarde eura za sigurnost, migracije i zaštitu granica - višestruko više nego dosad, što je jasan signal da se radi o prioritetu za Europsku komisiju.

Otvara se prostor za veća nacionalna izdvajanja

Time se otvara prostor za veća nacionalna izdvajanja, ali i za korištenje europskih sredstava za financiranje hrvatskih prioriteta - od jačanja kapaciteta za nadzor granice i opremanje hitnih službi do razvoja sustava kibernetičke zaštite, protupožarne opreme i civilno-vojne suradnje.

Iako se o prijedlogu VFO-a tek treba pregovarati, već sada je jasno da se radi o značajnom iskoraku u smjeru jačanja europske i nacionalne otpornosti na sigurnosne, migracijske i klimatske izazove.

POGLEDAJTE VIDEO: Ovako policija čuva granicu s BiH od kriminalaca i migranata