Nismo oduševljeni kada pomislimo na njih, no tko je tu zaista ugrožen: 'More bez morskih pasa je bolesno'

Mnogi od nas jedva su dočekali uroniti u plavetnilo Jadrana ovog ljeta. No rijetko razmišljamo o tome s kime dijelimo more, a i kad promislimo no to, nismo baš najsretniji kada se prisjetimo nekih stanovnika dubina. No, iako se morski psi i raže često percipiraju kao prijetnja kupačima, stvarna prijetnja odvija se u - suprotnom smjeru. Oni su žrtve, a mi, svjesno ili ne, njihovi glavni predatori. O tome koliko su ove životinje zapravo važne za ekosustav, te o autohtonim i ugroženim vrstama razgovarali smo s Patrikom Krstinićem, voditeljem morskog programa WWF Adrije (World Wide Fund for Nature Adria).

"U Jadranskom moru danas obitavaju 54 vrste hrskavičnjača, od čega 30 vrsta morskih pasa, 23 vrste raža i jedna himera", kaže Krstinić. Među njima su i poznate vrste koje se redovito nalaze na ribarnicama, poput morskog psa mekuša i kostelja te raže kamenice. No, tu su i one koje su zakonom zaštićene – poput modrulja i velike bijele psine.

Kritično ugrožene vrste bez prave zaštite

Krstinić upozorava kako u Jadranu obitava osam globalno kritično ugroženih vrsta. Neke vrste, poput morskog psa butora ili zmijozube sivke, javnosti su gotovo nepoznate, dok je sklat – zaštićena vrsta čiji opstanak WWF godinama pokušava osigurati – posljednjih godina ipak dobio pažnju javnosti koju zaslužuje. Ipak, i dalje nedostaju ozbiljne analize populacijskih trendova, iako određeni podaci postoje zahvaljujući radu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. No, kako Krstinić pojašnjava, sustav je primarno usmjeren na komercijalne vrste riba, ne na one ugrožene vrste.

UGROŽENE VRSTE /

Možda nam nisu omiljena vrsta, ali oni su ključni čuvari Jadrana. Kako ih spasiti?

"Za potvrdu regionalnog izumiranja morat će proći još vremena, jer ciljana istraživanja gotovo da se ne provode", ističe.

Izazovi opstanka: sporo razmnožavanje i klimatske promjene

Morski psi i raže posebno su osjetljivi na pritiske jer su dugovječne vrste koje kasno spolno sazrijevaju i imaju mali broj potomaka. 

Krstinić daje slikovit primjer: dok sklat sivac može imati najviše petnaestak mladunaca, jedna orada proizvede i do dva milijuna jaja po mrijestu. Klimatske promjene, koje zahvaćaju Mediteran 20 % brže od globalnog prosjeka, dodatno pogoršavaju stanje, uz prekomjerni izlov, zagađenje s kopna, nasipavanje obale i pritisak turizma.

NEOBIČAN EKSPERIMENT /

Znanstvenik živio pod morem punih 100 dana: 'Organizam mi se pomladio'

Jadransko more – sve neprijateljskije stanište

Promjene u staništima su vidljive i konkretne – od uništavanja morskih cvjetnica sidrenjem, do migracija izazvanih zagrijavanjem mora. No, kako je Jadran relativno plitak i zatvoren, opcije za migraciju su ograničene. "Mnoge vrste nemaju kamo pobjeći", upozorava Krstinić.

Pogrešna percepcija opasnosti

Iako su napadi morskih pasa u Jadranu povremeno zabilježeni, oni su statistički zanemarivi. Posljednji ozbiljan napad dogodio se 2008. na Visu, i to na podvodnog ribolovca koji je vukao svježe ulovljenu ribu. Prije toga, proteklo je čak 34 godine bez napada. "Više ljudi godišnje pogine od udara munje nego od ugriza morskih pasa", ističe Krstinić.

"Ja bih se više bojao mora bez morskih pasa nego onog u kojem ih ima", dodao je. "More bez morskih pasa je bolesno more."

Ključni predatori koji štite ravnotežu

Ekološka uloga morskih pasa i raža u Jadranskom moru je neprocjenjiva. Oni reguliraju populacije drugih morskih organizama i održavaju ravnotežu u ekosustavu. Njihov nestanak otvara prostor invazivnim vrstama, poput plavog raka i ribe vatrenjače, koje sve češće istiskuju autohtonu faunu.

Na kraju, Krstinić dijeli osobnu želju – da u Jadranu konačno ugleda sklata, jednu od najugroženijih vrsta. "S ovom vrstom sam ronio na Kanarima gdje ih ima mnogo, ali u Jadranu su gotovo nevidljivi. Ako uspijemo provesti mjere zaštite na kojima radimo, nadam se da će susreti sa sklatom postati nešto uobičajeno", zaključio je.

POGLEDAJTE GALERIJU

PRAVI BISERI /

One su najduže u svijetu: Šetnje ovim plažama kao da nikada ne završavaju

POGLEDAJTE VIDEO: Tko si (ne)može priuštit ljetovanje: More bliže turistima nego domaćima