ZANIMLJIV FENOMEN /

Možete li vidjeti jabuku kad zatvorite oči? Ako ne, možda imate ovo stanje: 'Postoji intrigantna razlika'

Neki ljudi ne mogu stvoriti mentalne slike. Znanstvenici objašnjavaju stanje poznato kao afantazija

VOYO logo
VOYO logo

Zatvorite oči i zamislite jabuku.

Možete li vidjeti njezin oblik? Koje je boje? Lebdi li u zraku, drži li je ruka ili je na stolu?

Ako vam je to teško zamisliti, možda imate stanje koje se naziva afantazija.

Ljudi s afantazijom, ili "afanti", kažu da nemaju sposobnost učinkovito vizualizirati predmet u svom "umnom oku". Mogu imati bujnu maštu i živjeti vrlo kreativnim životom, ali njihov mozak funkcionira malo drugačije kada je riječ o vizualnom.

Prije 25 godina, Adam Zeman, profesor kognitivne i bihevioralne neurologije (nekada na Sveučilištu u Exeteru, sada počasni suradnik u Centru za kliničke znanosti o mozgu u Edinburghu), susreo se sa zanimljivim slučajem muškarca koji je izgubio sposobnost vizualizacije nakon operacije srca. To što je netko tko je prije imao žive mentalne slike iznenada izgubio tu sposobnost, bila je novost koja je potaknula pitanja o tome kako mentalne slike funkcioniraju u ljudskom mozgu.

Zemanovo istraživanje o tom pacijentu, objavljeno 2010.godine, odjeknulo je među ljudima — ne onima koji su iznenada izgubili sposobnost vizualizacije, već onima koji su, zahvaljujući opisu pacijenta, shvatili da je nikad nisu ni imali.

"Tijekom sljedećih nekoliko godina, ljudi su mi se počeli javljati govoreći: 'Ja sam baš kao taj pacijent, osim što sam oduvijek takav'", prisjeća se Zeman. Uključio je 21 takvu osobu u studiju u kojoj je predložio izmijenjenu verziju grčke riječi za maštu — phantasia — kako bi opisao one koji tvrde da nemaju vizualno pamćenje.

Mjerenje uma

Psihološke studije i samoprocjene činile su većinu početnog istraživanja o afantaziji, no takav subjektivan pristup često izaziva skepticizam kod šire javnosti, kaže Christian Scholz, doktorand na Sveučilištu Ruhr u Bochumu u Njemačkoj koji proučava ovo stanje. 

Skeptici sugeriraju da razlika nije u sposobnosti stvaranja mentalne slike, već u tome kako ljudi opisuju to iskustvo.

"Jedan od argumenata protiv afantazije je - 'pa to je sve samo jezik'", ističe Sholz. Dodaje kako "ljudi koji imaju živopisniju mentalnu sliku češće sumnjaju u postojanje afatnazije" - teško im je vjerovati da nekome može potpuno nedostajati takvu sposobnost.

Nedavno su znanstvenici uspjeli ispitati fiziološke razlike između onih koji tvrde da imaju snažnu vizualnu maštu i onih koji to nemaju.

"Ako gledate u sunce, zjenice vam se skupljaju. Ako imate sposobnost vizualizacije i samo zamislite gledanje u sunce, zjenice vam se opet skupljaju — a to se ne događa kod osoba s afantazijom", objašnjava Zeman, pozivajući se na studiju iz 2022.

Jedna studija iz 2021- mjerila je emocionalnu pobuđenost pomoću senzora na prstima. Sudionicima su čitali strašnu priču, dok su drugima pokazivali zastrašujuće slike. U usporedbi s kontrolnom skupinom s jakom vizualnom memorijom, afanti nisu pokazivali strah kao reakciju na priče, dok su reagirali isto kao kontrolna skupina na slike.

To je sugeriralo da je mentalna slika ključna za povezivanje nečega apstraktnog, poput priče, s tjelesnom reakcijom.

Druga studija, objavljena početkom ove godine, mjerila je moždanu aktivnost u vizualnom korteksu putem MRI snimaka. Rezultati su sugerirali da vizualizacija možda postoji u mozgovima afanata, ali na razinama preniskima da bi došla do svjesnog uma.

Drugačiji načini pamćenja svijeta

Sarah Shomstein, profesorica psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu George Washington, kaže da afantazija nije invaliditet i da bi mogla baciti novo svjetlo na to kako se ljudska percepcija i mašta razvijala i još se razvija.

"Nema oštećenja, nema deficita", kaže ona. "To je samo drugačiji način obrade informacija, koji se možda odnosi na 'ožičenje' ili prag aktivacije. Možda je to i korisno, možda nije."

Ona sugerira da mozgovi afanata možda štede energiju obrađujući vizualne podražaje na drugačiji način — kroz regije koje zaobilaze svjesni um. Ako je to evolucijska prednost, možda će veći dio populacije u budućnosti razviti tu osobinu.

Test s jabukom bio je ono po čemu je Shomstein shvatila da se njezina sposobnost stvaranja mentalnih slika razlikuje od većine ljudi — tek nakon što je već stekla doktorat iz kognitivne neuroznanosti. Dugo je odbacivala izvještaje o afantaziji kao pseudonauku.

To ne znači da ona, ili afanti općenito, nemaju maštu. Daleko od toga. "Mogu zamišljati stvari, mogu stvoriti vrlo složene 'slike'", objašnjava. "Samo što one nisu vizualne. Za mene je sve crno, ali ja to zamišljam konceptualno."

Jedinstvena svijest svakog pojedinca

Zeman procjenjuje da milijuni ljudi širom svijeta imaju afantaziju - pa se pita zašto je to stanje toliko slabo poznato?

Iako je termin skovan tek 2015. godine, znanstvenici se već stoljećima pokušavaju nositi s opisivanjem razlika u percepciji i pamćenju. Francis Galton, poznati psiholog iz 19. stoljeća, 1880. je proveo anketu u kojoj je otkrio da 12 od 100 muškaraca nije moglo vizualizirati vlastiti doručak.

W.H.R. Rivers, istaknuti psihoterapeut iz Prvog svjetskog rata, također nije mogao vizualizirati i vjerovao je da je to izgubio kao dijete zbog traume u obitelji.

Ti su podaci, međutim, ostali neprovjereni kroz formalna istraživanja. Tom Ebeyer, osnivač zajednice Aphantasia Network i afant od rođenja, vjeruje da je stanje dugo ignorirano jer ne uzrokuje jasno vidljive negativne posljedice.

"Kada gledate životne ishode, vizualizatori i ne-vizualizatori imaju vrlo slične rezultate", kaže. Tisuće posjetitelja web-stranice Aphantasia Network ispunilo je upitnik o živosti mentalne slike, što pomaže u prikupljanju podataka o prevalenciji stanja.

Što slijedi za zajednicu afanata?

Drugo poznato okupljalište afanata je Reddit zajednica r/Aphantasia, koja ima više od 70.000 članova koji dijele osobna iskustva i raspravljaju o najnovijim istraživanjima.

"Uvijek sam pretpostavljao da kada ljudi ‘broje ovce’ da bi zaspali ili ‘zamišljaju publiku golu’, govore metaforički", rekao je jedan anonimni član subreddit zajednice o afantaziji, piše National Geoprahic.

"Provela bih cijeli život, a da ne primijetim da sam drugačija, da se ova tema nije pojavila na internetu", kaže članica Megan Lee. 

Zeman potvrđuje da je, prema najnovijim istraživanjima, "najupadljivija i dosljedna razlika ta da afanti imaju slabije autobiografsko pamćenje."

Povezani zajedničkim iskustvom koje dijeli samo mali postotak svjetske populacije, afanti rade na razvijanju vokabulara kojim mogu opisati svoje doživljaje i prenijeti ih istraživačima.

"To je intrigantna, nevidljiva razlika", kaže Zeman. "I podsjeća nas da smo skloni uzimati vlastitu iskustvo kao normu, ali iskustva drugih ljudi mogu biti vrlo različita."

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Meteorološki fenomen u Portugalu 'X'

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali