ZASTRAŠUJUĆI FENOMEN /

Meteorolog otkriva kako se zaštiti od ljetnih grmljavinskih oluja: 'Posebno pamtim 19. srpnja'

Meteorolog Dorian Ribarić objašnjava je li brojanje sekundi između sijevanja i zvuka grmljavine učinkovita metoda

7.7.2025.

10:25

Lucija Špralja

Pexels

Grmljavina - taj moćni, ali zastrašujući prirodni fenomen - svaki put iznova izaziva strahopoštovanje. Riječ je o pojavi koja se češće javlja ljeti i može biti iznimno opasna.

No što ju zapravo uzrokuje, kako ju možemo predvidjeti i kako se zaštiti? U potrazi za odgovorima i značenjem koje se krije iza ove pojave, razgovarali smo s meteorologom Dorianom Ribarićem, meteorologom RTL-a.

Kako nastaje grmljavina?

"Grmljavina i sijevanje nastaju u najvećim i najsnažnijim oblacima u atmosferi koji se zovu kumulonimbusi", rekao je. U njima se sudaraju kapljice vode i ledene čestice, stvarajući električni naboj. "Imamo pozitivni i negativni naboj. Suprotni naboji se privlače, a istoimeni se odbijaju. E, sada kada se susretnu suprotni naboji dolazi do izbijanja elektriciteta u zraku koje proizvodi iskre, tj. nastaje munja", objasnio je.

NIKAD IM DOSTA /

Tko su pluviofili i koliko će još biti sretni? Meteorologinja: 'Ovo ne smijemo zaboraviti'

Zvuk koji čujemo nakon munje zove se grmljenje i nastaje zbog naglog zagrijavanja zraka kroz koji prolazi struja. Munja i grmljenje zajedno čine grmljavinu, pojam koji se koristi u vremenskim prognozama. Kada munja udari u zemlju ili predmet, to nazivamo gromom.

Kako se računa grmljavina?

Na pitanje je li istina da ako brojimo sekunde između sijevanja i zvuka grmljavine možemo procijeniti udaljenost groma, Ribarić je odgovorio potvrdno. "Da, to je dobra stara metoda, zbog razlike u brzini zvuka i svjetlosti, tj. onoga što vidimo i čujemo", rekao je.

Svjetlost putuje brže od zvuka, zato prvo vidimo munju, a tek potom čujemo grmljavinu. Svaka sekunda razlike znači oko 300 metara udaljenosti, pa ako izbrojimo 5 sekundi, munja je bila oko 1,5 kilometara daleko.

"Nije baš ultra-precizno, ali daje dobru ideju koliko nam se oluja približava ili udaljava", dodao je.

OPREZ! /

Osam stvari koje liječnici nikad ne bi radili kad je vani vruće: 'To su uobičajene pogreške'

Koliko dugo traju grmljavinske oluje?

Rekao nam je da grmljavinske oluje obično traju 30 do 60 minuta, ali ponekad mogu trajati i duže, posebno ako se više oluja udruži. Takve oluje mogu biti praćene tučom, koja se u većini Hrvatske javlja jednom ili dvaput godišnje.

"Peti, šesti, sedmi mjesec su mjeseci kada se na ovom dijelu Europe pojavljuju oluje", rekao je. U Hrvatskoj ljeti može biti 20–30 dana s grmljavinom, najviše u unutrašnjosti i na sjeverozapadu zemlje.

Na pitanje jesu li grmljavinska nevremena danas zaista učestalija i opasnija ili je to samo subjektivan dojam, rekao nam je da istine ima u oba – i u stvarnim promjenama i u našem dojmu.

"Klima se mijenja, a s njom i vremenski obrasci, pa sve češće imamo jače oluje. No, s druge strane, danas također sve snimamo, pratimo… čim zagrmi – već na društvenim mrežama, portalima, obiteljskim grupama itd. Svakako imamo i dojam da je nevremena više nego nekad. No i sama upozorenja na takve oluje značajno su napredovala, a ljudi su srećom informiraniji", objasnio je.

ŽESTOKA PROMJENA /

Upaljen Meteoalarm za gotovo cijelu Hrvatsku: Stiže opasna grmljavinska oluja

Klimatske promjene donose sve češće toplinske valove, dok se broj hladnih fronti i ciklona zasad ne mijenja značajno. Više temperature znače i više vlage u zraku – oko 7% više vodene pare po stupnju – što povećava energiju za jače i intenzivnije oluje.

Kako se zaštiti od grmljavinske oluje?

Za vrijeme grmljavinske oluje, najvažnije je potražiti sigurno sklonište.Treba svakako izbjegavati boravak na otvorenome, izbjegavati kupanje ili tuširanje, izbjegavati sva visoka prema atmosferi isturena mjesta ili recimo ne stati uz usamljeno stablo (nikako nije kišobran), upozorava meteorolog. Ako vas grmljavinska oluja zatekne na otvorenome, najbolje bi bilo biti što niže, ali ne ležati, treba čučnuti. Dodao je i kako je najgore biti izložen na otvorenome, primjerice na velikoj livadi ili planini, na jezeru ili ispod usamljenog stabla.

"Automobil je ustvari prilično sigurno mjesto što se udara groma tiče", rekao je. Karoserija auta djeluje kao Faradayev kavez i štiti nas od struje, ali treba izbjegavati dodirivanje metalnih dijelova unutra. "Također i koristiti mobitel za javiti nekome 'eto baš sad grmi' - nije najbolja ideja", dodao je.

Meteorolog objašnjava da su računalni i numerički modeli danas znatno napredovali i pomažu vrlo dobro predvidjeti uvjete za nastanak oluje pa i njeno kretanje. Ipak, oluje su prilično "živahne", često lokalne i brzo se mijenjaju.

JESTE LI ZNALI? /

Ovaj gumb u autu hladi bolje od klime: 'Brzo i ugodno osvježenje od vrućine'

"Zato meteorolozi i dalje imaju ključnu ulogu u izdavanju pravovremenog upozorenja, osobito recimo kroz sustav ranog upozorenj", istaknuo je. "Savjet je svima koji put tijekom dana pogledati kakva su službena upozorenja DHMZ-a za danas i sutra."

"Vjerojatno kao i većina građana kontinentalne Hrvatske najviše pamtim oluju 19. srpnja 2023. Nisam bio dežuran na RTL-u, ali sam pratio razvoj situacije i taj dan odgodio povratak u Zagreb s mora", prisjetio se Ribarić.

"Superćelijska je to oluja koja bi primjerenija bila 'tornado alleyu' i Oklahoma cityu nego našim krajevima, a izgledala je kao da stiže kakav svemirski brod. Nosila je tuču, olujan vjetar i vrlo intenzivne pljuskove. Prošla je nekoliko država, donijela ogromne štete, a nažalost odnijela i ljudske žrtve. No, takve su superćelije u našoj novoj klimatskoj stvarno vjerojatnije nego ranije, ali se i dalje radi o razmjerno rijetkom događaju za Hrvatsku."

POGLEDAJTE GALERIJU