MORSKI GOROSTASI POJAVILI SE U JADRANSKOM MORU: /

Znanstvenici objasnili zašto nas 'posjećuju' i što učiniti ako uočite kita?

Kitovi ponekad zalutaju u Jadransko more, izgube se i ne znaju se vratiti u Mediteransko more

19.7.2020.

6:20

danas.hr

Goran Kovacic/Vecernji list

Da vole doći u Jadran, kitovi su opet pokazali sredinom travnje ove godine te početkom i sredinom ovog mjeseca. Doduše, u Jadranskom moru kitovi ne žive s obzirom na to da za njih u Jadranu nema dovoljno hrane, a razlog posjete je sasvim drugi, piše RTL.

"Kako je Jadran zatvoreno more dogodi se katkad da se kitovi koji zalutaju u njega izgube i ne znaju se vratiti u Mediteransko more te se ponekad desi njihovo nasukavanje kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina na talijanskoj strani Jadrana", objasnio je profesor Alen Soldo s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta kada su sredinom travnja ribari u moru kod Šolte iz neposredne blizine snimili velike kitove ili perajare.

Gdje su viđeni?

Kit perajar je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega sljedeća najveća životinja na Zemlji koja je u prosjeku duga 20 metara i teška oko 70 tona. Posljednji put kitovi perajari su u Jadranu viđeni prije tri godine kod Malog Lošinja.

Novi kitovi viđeni su početkom srpnja kod Omišlja na otoku Krku, sljedeći dan u Velebitskom kanalu i 11. srpnja kod otoka Žirja, prema podacima zasad dostupnim Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Što ako ih vidite?

Znanstvenici s Fakulteta koji morske sisavce zamolili su da im se javite ako budete imali sreću te vidite kita ili dupine na mail [email protected] ili pomoću aplikacije za mobitel CroDolphin Little. Svi podaci o viđenjima morskih sisavaca javnosti su dostupni putem stranice CROdolphin.

U slučaju da pronađete ozlijeđenog ili uginulog dupina, mole da obavijestite službu 112, koja će informaciju proslijediti njihovim kolegama i kolegicama koji su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energije zduženi za praćenje smrtnosti morskih sisavaca u Jadranu.

Ako se radi o zdravoj životinji, iz Instituta Plavi svijet ističu da se ona bez problema snalazi u uvalama, plićim područjima i kanalima te joj nije potrebno "pomagati". "Jedina pomoć koju stvarno možete pružiti je da životinju promatrate izdaleka i ne proganjate je", napominju, piše RTL.

Kako se ponašati prilikom susreta s dupinom ili kitom?

Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama

Ako im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine

Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila

Ne ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta

Ako se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta

Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina

Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti dupina ili kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati

Ne bacati smeće u more i ne ostavljati isto na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje

Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji

Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte: [email protected]