SOA: 'Desni ekstremisti se žele organizirati, obučiti i naoružati! Zna se i njihov krajnji cilj'

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je svoje najnovije javno izvješće u kojem se navodi kako je opća globalizacija dovela do 'sužavanja svijeta' i svaki veći sigurnosni poremećaj osjeti se posvuda.

"U isto vrijeme, brojni akteri i isprepleteni procesi u tako „suženom svijetu“ doprinose složenosti i brzini razvoja sigurnosne situacije, pa je sve zahtjevnije prepoznati i obuhvatiti sve čimbenike koji utječu na razvoj događaja. U isto vrijeme, nama u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), zadaća je pravovremeno prepoznati, pratiti i razumjeti brojne procese u „suženom svijetu“ koji utječu na nacionalnu sigurnost, posebice one koje se odvijaju izvan očiju javnosti, „iza brda“. Jedno od najčešćih pitanja koje nam se postavlja jest koliko smo sigurni. Naizgled jednostavno, ali iznimno kompleksno pitanje jer je sigurnost promjenjiva i teško mjerljiva kategorija, a ocjena sigurnosti je vrlo često i rezultat osobnog osjećaja i percepcije. Tako statistički podaci i istraživanja osjećaja osobne sigurnosti pokazuju da je Republika Hrvatska (RH) jedna od najsigurnijih država u Europi", navodi u uvodu izvješća zamjenika ravnatelja SOA-e Hrvoje Omrčanin.

Omrčanin nastavlja kako po pitanju nacionalne sigurnosti kojom se bavi SOA-a, u Hrvatskoj trenutno nema ozbiljnijeg izravnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti niti demokratskog ustavnog poretka.

"Međutim, ukupna sigurnost europskog kontinenta posljednjih je godina pogoršana uz brojne sigurnosne prijetnje, izazove i rizike koje mogu imati utjecaj i na nacionalnu sigurnost RH. Najznačajnije od njih ćemo obraditi i u ovom javnom izvješću.", navodi Omrčanin.

'SOA ne predviđa budućnost, već djeluje kao alat ranog upozoravanja'

Zamjenik ravnatelja SOA-a nastavlja kako globalne sigurnosne prilike obilježava iznimna dinamika promjena, veliki broj isprepletenih procesa i posljedična nepredvidivost.

"U ovakvom okruženju neizvjesnosti i brojnih mogućih scenarija razvoja događaja uloga sigurnosno-obavještajnih agencija postaje još važnija. Zadaća SOA-e je razumijevanje ovog složenog kompleksa sigurnosnih procesa i omogućavanje državnom vrhu donošenje odluka bitnih za nacionalnu sigurnost i interese RH. Pri tome SOA ne predviđa budućnost, već djeluje kao alat ranog upozoravanja, ukazuje na trendove, vjerojatnosti i moguće razvoje događaja. Da bi to postigla, SOA mora imati sposobnosti pravovremenog prikupljanja pouzdanih podataka bitnih za nacionalnu sigurnost", navodi zamjenik ravnatelja SOA-e. 

Dodaje kako se posljedice rata u Ukrajini osjećaju globalno, a geopolitičke promjene koje se odvijaju najveće su od kraja Hladnog rata.

"Multilateralni globalni sigurnosni mehanizmi građeni nakon Drugog svjetskog rata praktično više ne postoje. U takvim se okolnostima mijenja i europska sigurnosna arhitektura. Članice Europske unije (EU) razvijaju ambiciozne planove obrambene kohezije i jačanja europskih obrambenih kapaciteta, a Švedska i Finska su napustile politiku neutralnosti i veću razinu sigurnosti traže u sklopu Sjevernoatlantskog saveza. Potreba značajnih ulaganja u 2 Sigurnosno-obavještajna agencija obrambene kapacitete EU posljedica su višedesetljetnog oslanjanja Europe na obrambene i sigurnosne resurse i aranžmane SAD-a. Istovremeno, EU nastoji ojačati svoju gospodarsku i energetsku neovisnost, kao i sačuvati kontrolu nad strateškim industrijama i tehnologijama", navodi zamjenik ravnatelja SOA-e.

'Složeni politički, gospodarski i tehnološki procesi'

U međunarodnom poretku, nastavlja Omrčanin, odvija se dinamična promjena u ravnoteži političkih, vojnih i gospodarskih utjecaja u različitim dijelovima svijeta, s posebnim naglaskom na dinamiku u široj europskoj, bliskoistočnoj i indo-pacifičkoj regiji.

"Usporedno s time, odvijaju se drugi složeni politički, gospodarski i tehnološki procesi, koji utječu na novu sigurnosnu arhitekturu koja se formira, kao i na europsku i nacionalnu sigurnost. Nove tehnologije mijenjaju sve aspekte društvenog života, kreiraju neslućene mogućnosti gospodarskog razvoja i prilika, te svjedočimo tehnološkom nadmetanju između velikih svjetskih gospodarstava. U tom nadmetanju sve se više koriste zaštitne mjere i carine, a tehnološka utrka osobito je značajna na područjima poput umjetne inteligencije i autonomnih sustava", navodi Omrčanin. 

Kao i uvijek kroz povijest, nastavlja Omrčanin, nove tehnologije pokazuju svoj učinak i na sigurnosnom i vojnom polju, poput rapidnog razvoja i uporabe besposadnih i daljinski upravljanih sustava, sve više visoko automatiziranih, a u budućnosti i pogonjenih umjetnom inteligencijom.

'Prijetnje poput terorizma i ekstremizma dodatno su potaknute'

"Prijetnje poput terorizma i ekstremizma dodatno su potaknute mogućnostima širenja ekstremističkih sadržaja preko interneta, dok organizirani kriminal koristi globalne trgovinske tokove za svoje aktivnosti. Razvoj tehnologije omogućuje nove načine skrivanja tragova i pranja nezakonito stečenog novca, kao i nezakonita plaćanja. U isto vrijeme, izvan očiju javnosti odvijaju se brojni kibernetički napadi na informacijskokomunikacijske sustave gdje maliciozni državni i ne-državni akteri pokušavaju ukrasti povjerljive sigurnosne, gospodarske, tehnološke i osobne podatke ili se bave organiziranim kriminalom", stoji u uvodnim riječima zamjenika ravnatelja SOA-e.

Količina i priroda informacija koje se nalaze u kibernetičkom prostoru i njegove razvojne mogućnosti, čine ovaj prostor strateški važnim mjestom sa sigurnosnog i obrambenog stajališta.

"Globalni izazov predstavlja nastavak destabilizirajućih migracijskih, demografskih i socijalnih trendova, koji, uz klimatske promjene, čine značajan čimbenik promišljanja sigurnosnih prilika. Europska otvorena i demokratska društva, uključujući i hrvatsko, meta su pokušaja dezinformacijskih aktivnosti i plasiranja lažnih vijesti, osobito preko društvenih mreža, pri čemu autoritarni režimi i ekstremističke skupine pokušavaju poljuljati povjerenje građana u demokratske vrijednosti i izazvati radikalizaciju i unutarnje društvene podjele i sukobe", nastavlja Omrčanin.

'Jedan od temeljnih stupova zaštite nacionalne sigurnosti'

U ovom kontekstu, dodaje zamjenik ravnatelja SOA-e, javnost treba imati pouzdanu sliku o sigurnosnim prilikama u kojima živi i djeluje. Stoga je i ovo javno izvješće doprinos SOA-e objektivnom i utemeljenom sagledavanju sigurnosnih prilika i perspektiva u RH.

"Naravno, ovo izvješće ne sadržava klasificirane podatke i procjene koje SOA dostavlja državnom vrhu, ali predstavlja osnovu razumijevanja stanja sigurnosti u RH. SOA će i nadalje razvijati svoje sposobnosti, ljudske i tehnološke, kako bi uspješno ostvarivala svoju temeljnu misiju i ostala jedan od temeljnih stupova zaštite nacionalne sigurnosti, demokratskog ustavnog poretka i hrvatskog društva", zaključuje zamjenik ravnatelja SOA-e Hrvoje Omrčanin. 

Cijelo izvješće SOA-e možete pročitati OVDJE.

Prijetnja od desnih ekstremista

U izvješću SOA-e navodi se kako na teritoriju Hrvatske ne djeluju terorističke organizacije te se prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za Hrvatsku i dalje procjenjuje niskom.

"Ipak, kao i u ostalim europskim državama, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci inspirirani terorističkom propagandom izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične mlađe osobe s psihičkim poteškoćama koje prihvaćaju ekstremna ideološka uvjerenja i imaju sklonost nasilju. Glavni izvor terorističke prijetnje za Europu predstavlja islamski ekstremizam, poglavito samostalnih napadača inspiriranih džihadističkom propagandom među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije. U RH postoji nekoliko desetaka sljedbenika salafizma koji ne zagovaraju nasilje. U državama Zapadnog Balkana ima više tisuća sljedbenika salafizma, a postoji i manji broj pristalica džihadističkog salafizma. Sljedbenici džihadističkog salafizma međusobno komuniciraju preko društvenih mreža, ali i izravno, okupljanjem u tzv. paradžematima. Na ovaj način radikaliziraju i mlade osobe", navodi se u izvješću.

Ekstremizam označava aktivnosti i ideje koje su protivne ustavnom poretku RH ili se zalažu za njegovo nasilno rušenje. Stoga svako ekstremističko djelovanje predstavlja predmet interesa SOA-e, neovisno o njegovoj ideološkoj, političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj pozadini.

"U hrvatskom društvu nema izraženih ekstremističkih pokreta ni pojava te ni jedan oblik ekstremizma nema veći broj pristalica, niti značajniju potporu u javnosti. Ipak, postoje pojedinci i manje skupine koje imaju ekstremistički svjetonazor ili poduzimaju aktivnosti koji spadaju u ekstremističko djelovanje. Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend antisistemskog ekstremizma, odnosno onog koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka RH. Pri tome postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka RH", stoji u izvješću SOA-e.

Jedan je Hrvat uvršetna na listu globalnih terorista

SOA navodi kako je u siječnju 2025. jedan hrvatski državljanin uvršten na američku listu posebno označenih globalnih terorista. Označen je kao pripadnik međunarodne nasilne ekstremno desne online mreže Terrorgram Collective (Terrorgram) koja je stavljena na listu terorističkih skupina. "Terrorgram djeluje na društvenoj mreži Telegram, promovira nasilni bijeli supremacizam te potiče na rasno ili etnički motivirano nasilje, kao i napade na kritičnu infrastrukturu i državne dužnosnike. Američke vlasti Terrorgram povezuju s više terorističkih napada, a od lipnja 2024. na listi je terorističkih organizacija Ujedinjenog Kraljevstva. Terrorgramov znak (na slici iznad) predstavlja vizual aplikacije Telegram na štitu crne boje koji oblikom slijedi oznake postrojbi Waffen SS-a, vojnog ogranka nacističke stranke iz vremena Drugog svjetskog rata", navodi SOA.

U izvješću se dodaje kako dio ekstremne desnice promiče neonacističku ideologiju, uz pojave animoziteta prema migrantima i stranim radnicima u Hrvatskoj.

Iako je prijetnja od nasilja ekstremno desnih skupina niska, postoji mogućnost pojedinačnih incidenata samoradikaliziranih pojedinaca, koji mogu, ali i ne moraju imati poveznicu s ekstremističkim grupacijama.

Trend radikalizacije djece i maloljetnika

"Sigurnosni izazov u Europi predstavlja trend radikalizacije djece i maloljetnika, koji sve češće iskazuju spremnost na provođenje nasilnih aktivnosti. Posljednjih godina u EU je posebno uočen porast radikalizacije maloljetnika islamističkog i ekstremno desnog ideološkog spektra. Pri tome se kao medij radikalizacije i međusobne komunikacije koriste internetske tehnologije i društvene mreže. Na (samo)radikalizaciju maloljetnika utječu loša obiteljska situacija (disfunkcionalna/ radikalizirana obitelj, loše socio-ekonomske prilike i slično), društveno okružje (vršnjačko nasilje, izoliranost) te mentalno zdravlje, uključujući „traženje vlastitog identiteta“ mladih osoba. Lijevi ekstremisti/anarhisti ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti zbog malobrojnosti, neorganiziranosti i slabe potpore javnosti. Glavni pokretački faktori ekstremne ljevice su promoviranje anarhizma i antiglobalizma", navodi SOA. 

U izvješću se navodi kako je nakon izraelske intervencije u Gazi izražen i propalestinski i anti-izraelski aktivizam koji ponekad može poprimiti i nasilne oblike ili širiti antisemitizam. Posljednjih godina u Europi jačaju i ekstremističke nasilne aktivnosti unutar klimatsko-ekoloških skupina.

Velikosrpski ekstremizam

"Velikosrpski ekstremizam u Hrvatskoj i dalje ima mali broj simpatizera, koji nisu izravno povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim (ujedno i proruskim) organizacijama koje postoje u pojedinim susjednim državama. Povremeni incidenti povezani s velikosrpskim ekstremizmom su izolirani ili se odvijaju na društvenim mrežama. Stoga ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali mogu predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti i međuetničkim odnosima na lokalnoj razini. Ekstremni pripadnici navijačkih skupina povremeno narušavaju javnu sigurnost nasiljem i izazivanjem nereda u državi i inozemstvu. Unatoč tome, ovakvo nasilno djelovanje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali može biti izazov za javnu sigurnost. U pojedinim lokalnim sredinama povremeni međuetnički sukobi imaju navijačku pozadinu", stoji u izvješću SOA-e.

POGLEDAJTE VIDEO SOA-in godišnji izvještaj: Hrvatska je stabilna, ali - kibernetički napadi, radikalizacija na internetu, ekstremizam...