Crnogorski ribar Gojko Mitrović u ponedjeljak je dostavio Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru fotografije mlade jedinke velike bijele psine koju je ulovio, a potom pustio na 12 kilometara od obale Crne Gore, na dubini od 115 metara.

Iako se često vjeruje suprotno, ova vrsta morskog psa prirodno zalazi u Jadransko more i stanovnik je čitavog Mediterana. Njena brojnost je, međutim, znatno niža nego u prošlosti, donosi crnogorski Mondo.

"Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih vrsta životinja u svijetu, a njena mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Nalazi ove vrste u mediteranskim zemljama postali su veoma rijetki i često se pojedinačno opisuju u znanstvenoj literaturi. Prema podacima Instituta, tijekom proteklih gotovo 30 godina, ovo je tek treći ulov ove vrste u našim vodama. Najnoviji nalaz mlade jedinke u Jadranu zabilježen je 2023. godine, u susjednoj Hrvatskoj", priopćili su tim povodom iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBMK).

Napadi su rijeki

Naglašavaju da, iako odrasle jedinke velike bijele psine mogu predstavljati opasnost za čovjeka, ali napadi su općenito rijetki.

"Većina ljudi ima urođeni strah od životinja koje mogu biti opasne po nas, što je u potpunosti razumljivo. Ipak, kroz pravilno informiranje, bez senzacionalizma, može se uvidjeti da je učestalost napada ajkula na ljude znatno manja u usporedbi s mnogim drugim životinjama, čak i nekima od onih koje susrećemo svakodnevno. Prirodnjački muzej Floride vodi svjetsku bazu napada morskih pasa na čovjeka. Prema njihovim podacima, tijekom 2024. godine zabilježena su četiri napada s fatalnim ishodom, po jedan u: SAD-u, Zapadnoj Sahari, Egiptu i Maldivima statistika obuhvaća sve vrste morskih pasa, ne samo veliku bijelu", objašnjavaju iz IBMK.

Foto: Shutterstock

Podsjetili su da je u Crnoj Gori zabilježen samo jedan fatalni napad na čovjeka, sredinom prošlog stoljeća u blizini Budve.

Izbjegavati kupanje u zoru

"Od preventivnih mjera, preporučuje se izbjegavanje plivanja u zoru, na većim udaljenostima od obale, ili u blizini ribolovnih aktivnosti. Na našoj strani Jadranski napadi se dešavaju izuzetno rijetko, a posljednji s fatalnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj 1974. godine. Posljednji napad u Jadranu desio se 2008. kod Visa u Hrvatskoj, bez smrtnog ishoda, kada je morski pas napao ronioca.

Vremenska razlika između posljednja dva napada na istočnoj strani Jadrana iznosi više od 30 godina. Kao iu slučaju bilo koje druge divlje životinje, nije moguće predvidjeti hoće li se, kada i gdje se napad dogoditi", poručili su iz IBMK.

U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori ciljani je izlov velike bijele psine zabranjen. Ova vrsta zaštićena je Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta iz 2006. kao i Naredbom o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama iz 2015.

"Zahvaljujući gospodinu Mitroviću, dobili smo veoma rijedak i vrijedan podatak sa znanstvene točke točke gledišta. Kako se i preporučuje, on je oslobodio živu jedinku iz mreže dok je još bila u moru i Institutu dostavio sve informacije o ulovu, zajedno sa fotografijama, na čemu smo mu zahvalni", naveli su iz IBMK uz podsjećanje da je na Jadranu i drugima dijelovima Mediterana, nedavno provedeno istraživanje talijanskih marinskih biologa "s namjerom da se pronađe i označi jedinka ove vrste".

POGLEDAJTE VIDEO Cijene na Jadranu skočile i do 10% u tri tjedna, najviše poskupjeli toaletni papir i sapuni