'Hoće li osoba biti dobar roditelj ili udomitelj ne ovisi o njegovoj ili njezinoj spolnoj orijentaciji'

Prije manje od mjesec dana činilo se da će jedna pravna borba napokon imati sretan kraj iako bi zapravo značila početak jednog drukčijeg svijeta u kojemu ima manje djece u domovima, a više djece u obiteljima.

''Najvažnije je izvući dijete iz doma. Naša želja je dvoje do troje djece. Bili bismo jako sretni da udomimo brata i sestru'', nadali su se taman uoči Božića očekujući ostvarenje želje u veljači Ivo Šegota i Mladen Kožić, životni partneri koji su zahvaljujući Upravnom sudu dobili mogućnost da im država ipak dopusti udomljavanje djece, što je odluka koja je važna i za druge istospolne parove diskriminirane u hrvatskom društvu. No nada je bila kratka vijeka, a novo poglavlje njihove borbe počinje. Iako je Upravni sud odlučio da Šegota i Kožić imaju pravo u svojoj namjeri da postanu udomitelji i da ne bi smjeli biti diskriminirani u tom postupku, nadležni Centar za socijalnu skrb Zagreb oglušio se na presudu Suda i ponovo odbacio njihov zahtjev. 

U udruzi Dugine obitelji koja okuplja LGBTI roditelje i one koji to žele postati, kako smo prije izvijestili, smatraju nečuvenim postupanje Centra koji je postupio kao da presuda Upravnog suda - ne postoji. ''Ova situacija već postaje nevjerojatna. Da nije žalosno, bilo bi smiješno! Upravni sud je svima nama koji vjerujemo u ravnopravnost i poštovanje ljudskih prava nedavno unio tračak nade da postoji bolja budućnost za naše društvo. Dobili smo nevjerojatno puno komentara podrške na račun presude prema kojoj naši članovi Ivo i Mladen imaju pravo postati udomitelji, njih dvojicu su ljudi na cesti zaustavljali i čestitali im. A sada vidimo ovakvo bezobzirno i, što je ključno istaknuti, nezakonito postupanje Centra za socijalnu skrb. Nezamislivo! Kako bi izgledalo da Centar za socijalnu skrb odluči protivno odluci suda, i na primjer dopusti roditelju koji je zlostavljao dijete pristup ili podatke o djetetu?” upozorio je koordinator udruge Dugine obitelji Daniel Martinović. Iz Centra za socijalnu skrb Zagreb za Vijesti.hr su rekli da u konkretnom slučaju ne mogu iznositi detalje o tijeku postupka s obzirom na to da bi se njihovim iznošenjem u javnosti kršili zakonski propisi. Podsjetili su i da stranke na rješenja imaju pravo na pravni lijek, a sve sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za Vijesti.hr poručili su da ne mogu komentirati nadležno postupanje Centra za socijalnu skrb. Naime, presudu Upravnog suda Ministarstvo je proslijedilo na nadležno postupanje Centru za socijalnu skrb i nema službene informacije o tome da je Centar donio rješenje niti je upoznato sa sadržajem rješenja. 

Mladen Kožić i Ivo Šegota, Zrinka Bojanić, Daniel Martinović ( RTL / PIXSELL / Facebook)

U udruzi smatraju nevjerojatnim da se u Hrvatskoj koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije ne poštuju presude sudova. “Ovakvo nepoštovanje presude Upravnog suda od strane Centra izaziva veliku pravnu nesigurnost i zapravo nanosi štetu LGBTI građanima koje štiti čitav niz hrvatskih zakona kao i europska sudska praksa'', upozorava odvjetnica Zrinka Bojanić, suradnica udruge Dugine obitelji.

I pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe "da se državne institucije trebaju pridržavati sudskih odluka. S druge strane, stranke imaju na raspolaganju žalbeni postupak unutar kojeg mogu ustrajati na ostvarivanju svojih zahtjeva''. Ona je tijekom 2018. aktivno sudjelovala u raspravi o novom Zakonu o udomiteljstvu i predlagatelja zakona upozoravala na to da su iz definicije udomiteljske obitelji u potpunosti izostavljeni životni partneri i neformalni životni partneri te da se radi o nepovoljnijem postupanju uvjetovanom spolnom orijentacijom, što nije u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.  ''Osim toga, čl. 65 Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola propisuje da je položaj životnih partnera u sustavu socijalne skrbi dopušteno mijenjati posebnim zakonom o socijalnoj skrbi, poštujući jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerima glede obveza, prava, i usluga koje se odnose na sustav socijalne skrbi, od onog koje je pruženo bračnim zajednicama'', podsjeća Ljubičić.

Višnja Ljubičić (Goran Stanzl/Pixsell) Kao i tada i danas je naglasila da pojedine vrste udomiteljstva udomitelju dodjeljuju određena prava iz radnog odnosa, a da je udomiteljstvo navedenim zakonom definirano kao socijalna usluga te je sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova zabranjena diskriminacija u području zapošljavanja i rada u javnom i privatnom sektoru, kao i u odnosu na mogućnost pružanja usluga. No Zakon o udomiteljstvu je izglasan bez prihvaćanja amandmana pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a stajališta pravobraniteljice koristio je i odvjetnički ured koji je zastupao tužitelja u ovom predmetu prilikom osporavanja odluka Centra za socijalnu skrb i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. 

Šegota i Kožić žalit će se na rješenje Centra, a ako Ministarstvo demografije ne prihvati žalbu, ići će ponovno na Upravni sud i tražiti da samostalno donese odluku, a ''ako ovaj predmet dođe do Europskog suda za ljudska prava, velike su šanse da će Hrvatska ponovno dočekati da ju se prisili da poštuje sve svoje građane jednako i da im da jednaka prava pod jednakim uvjetima'', upozorila je Bojanić.

Helenca Pirnat Dragičević (PIXSELL)

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, uz opasku da ne može komentirati ovaj konkretan slučaj i odluku, za Vijesti.hr je načelno istaknula je da je ''kad je riječ o povjeravanju djeteta na skrb udomiteljima, uvijek najvažnije na prvo mjesto staviti najbolji interes djeteta. Dakle, iz perspektive djeteta, najvažnije je osigurati da udomiteljska obitelj djetetu pruži zamjensku skrb na najkvalitetniji mogući način''.

Naglasila je da bi ''spolna orijentacija udomitelja trebala u tome biti potpuno irelevantna, a glavni je interes djeteta osigurati u svakom konkretnom slučaju kvalitetnu i sveobuhvatnu stručnu procjenu kompetencija potencijalnih udomitelja, usklađenost kapaciteta udomitelja s potrebama određenog djeteta te mogućnost i spremnost udomitelja da se dobro i predano skrbe o djetetu''

''Ne vidim zašto bi nekome, samo zbog njegove spolne orijentacije i zato što živi u životnom partnerstvu, unaprijed bila uskraćena ta mogućnost. Nažalost, još se i danas često susrećemo s jako izraženim predrasudama i neprijateljskim stavovima prema osobama koje su javno deklarirale svoju istospolnu seksualnu orijentaciju. I ova situacija je podsjetnik da u našem društvu moramo raditi na suzbijanju i sprečavanju predrasuda prema LGBT populaciji. Takve predrasude ne bismo smjeli ostaviti djeci u naslijeđe'', poručila je Pirnat Dragičević.

Lora Vidović (Petar Glebov / PIXSELL) ''Hoće li osoba biti dobar roditelj ili udomitelj nikako ne ovisi o njegovoj ili njezinoj spolnoj orijentaciji. Važan je najbolji interes djeteta kojemu je potrebna podrška, ljubav, pažnja, siguran i stabilan dom, dobar odgoj i obrazovanje - na sve to ne utječe okolnost  raste li dijete uz heteroseksualni ili homoseksualni par. Zato podržavam ravnopravnost istospolnih parova, ne samo kad je u pitanju udomljavanje, već i posvajanje djece'', istaknula je za Vijesti.hr također načelno komentirajući pučka pravobraniteljica Lora Vidović. A da je u interesu djece omogućiti udomljavanje istospolnim parovima te prihvatiti i priznati raznovrsnost postojećih obiteljskih zajednica i odnosa u Hrvatskoj, već je prije u jeku rasprave o Zakonu o udomiteljstvu poručilo i dvjestotinjak hrvatskih znanstvenika i stručnjaka, većinom psihologa, sociologa i pedagoga. 

U pismu javnosti istaknuli su da ''unatoč čestim predrasudama, rezultati dugogodišnjih i sveobuhvatnih istraživanja do sada nisu uspjeli dokazati da su LGBT osobe (biološki roditelji, udomitelji ili posvojitelji) manje sposobne od osoba heteroseksualne orijentacije biti roditelji kao niti da je psihosocijalni razvoj njihove djece na neki način ugrožen u odnosu na djecu heteroseksualnih roditelja''.

Resorna ministrica Vesna Bedeković i premijer Andrej Plenković ( Patrik Macek / PIXSELL) Dapače, napominju da ''podaci znanstvenih istraživanja konzistentno pokazuju da kvaliteta i učinkovitost roditeljstva nije povezana sa seksualnom orijentacijom roditelja. Odnosno, djeca koja žive s dva roditelja istog spola ne razlikuju se od djece koja žive s dva roditelja različitog spola u širokom spektru ishoda važnih za dobrobit djece, kao što su školski uspjeh, kognitivni razvoj, socijalne vještine i mentalno zdravlje. LGBT osobe mogu, jednako kao i osobe heteroseksualne orijentacije, pružiti primjerenu podršku, toplinu i zdravo okružje svojoj djeci''. ''Znanstvena literatura ističe kvalitetu obiteljskih odnosa i prisutnost dovoljne količine socijalnih, psiholoških i ekonomskih resursa i podrške roditeljima kao najvažnije čimbenike dobrobiti djece i kvalitete odnosa djece s roditeljima kao daleko važnije od spola i seksualne orijentacije roditelja. Sukladno tome, stručne organizacije u svijetu (npr. Američka psihološka asocijacija, Američka psihijatrijska asocijacija, Američka akademija za pedijatriju) donijele su službene dokumente u kojima zaključuju da je u najboljem interesu djece omogućiti uživanje u sigurnosti i trajnoj brizi dvoje roditelja neovisno o spolu ili seksualnoj orijentaciji tih roditelja'', istaknuli su hrvatski znanstvenici.

S obzirom na to da znanstveni podaci pružaju konzistentne, međusobno sukladne empirijske podatke o tome da nema većih razlika u ishodima djece koja odrastaju u obiteljima s homoseksualnim ili heteroseksualnim roditeljima, poručili su: ''Želimo vjerovati da će se hrvatske institucije u donošenju propisa i reguliranju procedura voditi upravo znanstvenim spoznajama, a ne predrasudama i stereotipima te da djeci kojoj je to potrebno neće uskraćivati prilike za privremeno udomljenje kod pojedinaca ili parova bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju''.

Sandra Tolić, Antonija Maričić, Marina Štambuk, Maja Tadić Vujčić (Goran Stanzl / PIXSELL)

''Ono što je važno jesu odnosi u obitelji – kvaliteta obiteljskih odnosa presudan je čimbenik dobrobiti djece'', istaknula je više puta psihologinja doc. dr. sc. Marina Štambuk koja je s tri kolegice znantsvenice Antonijom Maričić, Majom Tadić Vujčić i Sandrom Tolić prije nekoliko godina provela istraživanje koje se bavilo upravo roditeljstvom LGB zajednice u Hrvatskoj, a objavljeno je u knjizi ''Ja nisam gay mama, ja sam mama''.

''Rezultati su pokazali da LGB roditelji postoje u Hrvatskoj i da spremno ulažu vrijeme i resurse u ostvarenje svoje roditeljske uloge unatoč nizu izazova koje to pred njih postavlja. Ti su izazovi u najvećoj mjeri povezani sa stigmatizacijom koju doživljavaju ove obitelji, što je jedini znanstveno potvrđen rizik povezan s odrastanjem u duginim obiteljima'', kazala je tada Štambuk i poručila: ''Srećom, mi kao društvo na to možemo utjecati – možemo uporno iznositi znanstvene činjenice i sukladno njima mijenjati zakonske okvire kako bi bili uključivi, a ne isključivi – kako za djecu koja provode djetinjstvo u domovima za nezbrinutu djecu, tako i za parove i osobe koje žele toj djeci pružiti topli dom i obiteljsko okružje''.