Bliže Kavkazu nego Srednjoj Europi: Hrvatskoj bi moglo trebati i 120 godina da dostigne najrazvijenije

Demografije, i to pretežno u smislu ''gubitka Hrvata i Hrvatica'', sve su češće svima puna usta iako iseljavanje ljudi iz Hrvatske nije ništa novo, a pritom se kao posebno zabrinjavajuće ističe to što se mnogi koji danas odlaze ne kane vratiti u Hrvatsku. Međutim, stvarni razlozi zbog kojih građani i građanke svoj i život svojih obitelji odlučuju graditi negdje drugdje, kao i kako i zašto odabiru baš to neko drugo mjesto gdje se odlučuju skrasiti, uvijek ostaje nekako na sporednom kolosijeku. Dio odgovora donosi najnovije EBRD-ovo Izvješće o tranziciji 2019.-2020. koje se bavi pitanjima boljeg upravljanja u cilju postizanja boljih ekonomskih rezultata. Nalazi su prilično zabrinjavajući i pokazuju da je Hrvatska po kvaliteti upravljanja bliža prosjecima Jugoistočne Europe, pa čak i Istočne Europe i Kavkaza, nego prosjeku regije kojoj pripada – Srednje Europe i Baltika, upozorava Katarina Ott iz Instituta za javne financije. 

VEZANE VIJESTI

Izvješće Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) nazvano ‘’Boljim upravljanjem do boljih ekonomskih rezultata’’ usredotočeno je na zaostajanje EBRD država za razvijenim državama te na značaj upravljanja za njihov rast i blagostanje. U njemu se, objašnjava Ott, analizira trendove upravljanja na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama te upravljanja poduzećima uključujući i odnos prema okolišu: ''Ocjenjuje se i napredak država u strukturnim reformama, neophodnim za održivo tržišno gospodarstvo i njihove pokazatelje: konkurentnost; dobro upravljanje; ekološki pristup; rodnu, regionalnu i dobnu uključivost; otpornost na financijske šokove i energetsku otpornost; te vanjskotrgovinsku, financijsku i infrastrukturnu integriranost''.

Katarina Ott (PIXSELL)

Prethodno izvješće EBRD-a bavilo se održavanjem rasta, a ove je godine fokusirano na upravljanje. ''Upravljanje podrazumijeva kvalitetu institucija koje određuju pravila ponašanja u društvu kao i ograničenja i poticaje kojima podliježu i politički i ekonomski sudionici. Institucije podupiru upravljanje na svim razinama, od središnje države do regionalnih i lokalnih razina, te poduzeća; često su neformalne, ovisne o kulturnim normama i običajima. Stoga i u državama sa sličnim zakonskim okvirima, zbog razlika u načinu provedbe zakona i propisa dolazi do vrlo različitih ekonomskih ishoda'', navodi u svojem osvrtu Ott. Kvaliteta upravljanja u EBRD državama početkom 1990-ih bitno je zaostajala za onom u državama usporedivih razina dohotka po stanovniku. Zahvaljujući tranziciji, a kod nekih država i prilagodbama Europskoj uniiji, u prvim godinama tranzicije značajno se poboljšavala. No s vremenom se taj napredak usporavao pa one i danas uglavnom značajno zaostaju za razvijenim državama u kvaliteti upravljanja premda su dobrim dijelom uspjele smanjiti zaostajanje u dohotku. 

VEZANE VIJESTI

Ott navodi da su najveća poboljšanja postigle u kvaliteti regulacije gospodarstva, a znatno manje u kontroli korupcije, vladavini zakona i efikasnosti vlada: ''Zaostajanje u upravljanju itekako je značajno jer vodi nižim investicijama i neefikasnoj alokaciji resursa, na temelju osobnih veza (''ti meni, ja tebi“), umjesto na temelju tržišnih zakonitosti. Budući da suvremene ekonomije postaju sve ovisnije o inovacijama i poduzetništvu, loše upravljanje postaje sve većom preprekom postizanju razina dohodaka razvijenih država''. ''Hrvatskoj bi, primjerice, za konvergenciju s prosječnim dohotkom po stanovniku G-7 država – uz pretpostavku prosječnih stopa rasta iz razdoblja 2010.-2018. i uz bitno poboljšanje upravljanja – trebalo gotovo 40 godina. No uz te iste stope, a bez poboljšanja upravljanja, moglo bi joj trebati čak i više od 120 godina'', upozorava Ott.  Izvješće ukazuje i na to da bi u EBRD državama i manje sustizanje razlika u upravljanju utjecalo na znatno veće sustizanje razine ekonomskog rasta, a poboljšanja u upravljanju povećala bi i dohotke stanovništva i zadovoljstvo kvalitetom života te smanjila poticaje za emigriranje. Štoviše, Ott ističe da je učinak poboljšanja upravljanja na kvalitetu života i odluke o emigriranju znatno veći od učinaka koji bi se mogli objasniti samo podizanjem dohotka stanovništva: ''Stanovništvo koje je zadovoljnije institucijama i u budućnosti očekuje bolje društvene i ekonomske ishode radije će ostati u svojim državama i manje teži emigriranju''.

VEZANE VIJESTI

U dijelu u kojem procjenjuje stanje pojedinačnih država, EBRD za Hrvatsku ističe pozitivan trend ekonomskog razvoja, povratak investicijskog rejtinga i planiranje pristupanja eurozoni, ali navodi i prioritete kojima bi se Hrvatska morala posvetiti: 

VEZANE VIJESTI

''Preporuke Hrvatskoj se iz godine u godinu iz raznih izvora - EBRD, Međunarodni monetarni fond, Europska komisija ... manje-više ponavljaju, pozitivni pomaci su spori, u nekim segmentima ih čak ni nema, a usporedbe s usporedivim državama nisu ohrabrujuće. I ovo Izvješće, primjerice, pokazuje čak i na pogoršanje pokazatelja kvalitete upravljanja i integriranosti 2019. u odnosu na 2018. Stoga bi i ova hrvatska vlada, ali i svi oni koji misle vladati nakon idućih parlamentarnih izbora, morali pažljivo proučiti preporuke Hrvatskoj, ali i općenite preporuke za poboljšanje upravljanja'', ističe Ott, koja posebno izdvaja one na razini središnje države koje se odnose na:

''Ukoliko ne bude političke volje za konačnim rješavanjem problema netransparentnog javnog sektora i nekompetentne javne uprave iz kojih neminovno proizlaze klijentelizam, nepotizam i korupcija'', zaključuje Ott, ''Hrvatska će se i dalje nalaziti među zemljama u kojima vladaju nezadovoljstvo, apatija i iseljavanje stanovništva u države s boljim upravljanjem i boljim ekonomskim rezultatima''. 

VEZANE VIJESTI