Zašto uporno traži plaćanje plina u rubljima, i što to znači za Hrvatsku: 'Dobar pokušaj, ali...'

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je potpisao uredbu prema kojoj kupci iz "neprijateljskih" zemalja ruski plin od početka travnja moraju plaćati u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji.

Kupci u posredničkoj banci moraju otvoriti poseban račun i doznačiti iznos utvrđen ugovorom, uglavnom u eurima i dolarima. Banka će ih potom na dražbi u organizaciji Moskovske burze prodati i prihod u rubljima doznačiti na račun dobavljača plina.

PUTINOV ULTIMATUM /

Kremlj: 'Nećemo odmah isključiti plin zemljama koje ne plate u rubljima'

"Jedan spretan izlaz iz nemoguće situacije. Tom uredbom je Putin banku pretvorio u mjenjačnicu. Ja uđem s eurima, on plati proizvođaču plin u rublje. Ja sam dobio plin, a oni su dobili svoje rublje. Unutar te banke će se vršiti izmjena valuta i kako je u početku izgledalo strašno, vrlo jednostavno i elegantno rješenje", pojašnjava  za RTL energetski stručnjak Davor Štern.

DUGOROČNE POSLJEDICE /

Što ako Putin doista obustavi isporuku plina Europi? Već odavno postoje planovi za takav slučaj

Tehnički - bez problema, ali politički neprihvatljivo

"Ruska rublja je izgubila oko 30 posto i time će oni pokušati ojačati rusku rublju iako to baš neće biti na takav način moguće. Politički gledajući, zapadne zelje su reagirale, osobito Njemačka, burno. U tehničkim smislu nema nekih većih problema, ali politički je to neprihvatljivo za Zapad", kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Tako bi plin trebao plaćati i najveći hrvatski uvoznik ruskog plina - PPD. Ondje nam tvrde da isporuke plina teku neometano. "PPD za sada nije zaprimio zahtjev za izmjenom ugovornih odredbi od strane našeg dobavljača tvrtke Gazprom Export. U ovom trenutku najvažnijom smatramo sigurnost opskrbe, koju osiguravamo zahvaljujući svim našim dobavljačima", poručuju iz PPD-a.

Odrekne li se Europa u potpunosti ruskog plina, ima dvije opcije: LNG, čiju mrežu tek treba izgraditi ili plin iz Kaspijskog jezera, u što se također nije ulagalo. "Europa je mogla biti aktivnija u dovođenju plina iz Azerbajdžana, Turkmenistana, plina iz Kaspija. Preko projekta Tapa i Japa gdje bi se i mi priključili dolje oko Albanije", govori Štern.  Iako su odnosi zbog rata u Ukrajini narušeni, Rusija i Europa, kad je plin u pitanju, jedna bez druge - ne mogu.