
Danska ne odustaje od konfiskacije imovine izbjeglicama, UNHCR upozorava da krše ljudska prava

Bez obzira na val kritika, Danska u četvrtak nastavlja parlamentarnu raspravu o reformi prava na azil, otvarajući put usvajanju vrlo kritizirane mjere - konfiskaciji imovine imigrantima, ali i drugim koracima koji su, po kritičarima, protivni međunarodnim konvencijama.
U strahu od domino efekta, UNHCR je početkom godine osudio tu reformu 'koja bi mogla podgrijati strah i ksenofobiju' u svim zemljama koje primaju migrante.
Po UNHCR-u, Kopengahen time gazi Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Kovenciju o pravima djece i preporuke UN-a o izbjeglicama.
Reforma o kojoj je glasovanje predviđeno za 26. siječnja vjerojatno će biti usvojena nakon što su se o njoj dogovorili vladajuća koalicija i oporbeni socijaldemokrati.
"Danska imigracijska politika kreira se u Danskoj, ne u Bruxellesu", kazala je ministrica za integraciju i imigraciju Inger Stoejbert.
Ona kaže da takve mjere jednostavno stavljaju migrante u ravnopravan položaj s nezaposlenim Dancima koji moraju prodati osobnu imovinu iznad određene vrijednosti, zadane kao prag za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tvrdi da će ta sredstva pridonijeti plaćanju troškova zdravstvene skrbi, obrazovanja i stanovanja.
Premijer Lars Lokke Rasmussen ranije je kazao da je riječ o 'prijedlogu zakona koji je najneshvaćeniji u povijesti Danske'.
Konfiskacija dragocjenosti migrantima po dolasku u zemlju, najkontroverzniji dio reforme, dobio je najviše kritika. Međutim, i drugi elementi reforme, poput uvjeta boravka i spajanja obitelji također izazivaju polemike.
Za jedne mjera socijalne pravde, a za druge porez na bijedu, ovaj bi dokument policiji trebao dati ovlasti da 'oduzme svu imovinu koju tražitelji azila donesu sa sobom, kako bi se njome pokrili troškovi njihova stanovanja i prehrane'.
Ako se prijedlog usvoji, policiji će biti dopušteno da od migranata zatraže i konfisciraju svotu koja prelazi iznos od 10.000 danskih kruna (oko 10.200 kuna), kao i predmete čija vrijednost prelazi 10.000 kruna.
Migranti i tražitelji azila moći će zadržati stvari koje im
predstavljaju 'iznimnu sentimentalnu vrijednost', poput
obiteljskog nakita, odlikovanja i obiteljskih
fotografija.
Danska je među zemljama koje su prošle godine primile najviše migranata na broj stanovnika, te ocjenjuje da više nije u stanju financirati njihov boravak niti ih integrirati.
















