Svake minute u Hrvatskoj se popije više od šest tisuća šalica kave. Oko 100 u jednoj sekundi. Velike, male, s više ili manje mlijeka - užitak koji plaćamo sve više. Koliko ćemo je plaćati u budućnosti nitko se više ne usudi prognozirati.

Povijesno niska zaliha kave

"Kada bih imala kristalnu kuglu, bilo bi to jako lijepo. Ne mogu predvidjeti cijene, nažalost”, kaže Yana Mikhailova, voditeljica europskog odjela za kavu.

Trgovinski ratovi, povijesno niska zaliha sirove kave i loš urod - glavni su razlog divljanja cijena.

Već desetljećima ovdje u Francuskoj proučavaju kako unaprijediti sorte kave da budu otporne na klimatske promjene. Nedavno su razvili jednu takvu koja daje 50 posto veći prinos, a paralelno s tim smanjuje emisije i ugljikovog dioksida 30 posto. Trenutačno je testiraju u Meksiku, a ako sve prođe dobro, to bi kupci i u Hrvatskoj mogli osjetiti na novčaniku.

To nije nimalo jednostavan pothvat, kažu u najvećem svjetskom proizvođaču hrane i pića.

“Postoje dvije vrste kave. Jedna je Arabica koja raste u tropskim krajevima na nadmorskim visinama između 800 i 1500 metara. Kako temperature rastu na tim visinama, to može znatno utjecati na proizvodnju. Robusta raste na nižim visinama, izložena je posljedicama klimatskih promjena poput poplava i suša. Zato proizvodimo sorte koje mogu podnijeti te promjene i biti produktivne unatoč klimatskim promjenama”, objašnjava Jeron Dijkman, ravnatelj Instituta za agrikulturu u Francuskoj.

Cijene Arabice porasle su 70 posto prošle godine, a nastavile su rasti i u ovoj godini - 20 posto. Robusta, koja se uglavnom koristi za proizvodnju instant-kave, također bilježi porast cijene od 72 posto prošle godine, dosežući cijenu od gotovo 6 tisuća dolara po toni.

UPOZORENJE LIJEČNIKA /

Ova vrsta kave mogla bi povećati rizik od teške bolesti oka: 'Izbjegavajte je'

Bolesti, suše i poplave

No, suše i poplave nisu jedini problem koji pogađaju plantaže kave.

Promjenom klime pojavljuju se i neke bolesti koje ranije nisu bile problem. Jedna od njih je i tzv. hrđa. Ta gljivična bolest znala je uništiti cijene nasade u Kolumbiji i Meksiku.

No, ove otpornije sorte - ne osiguravaju samo dovoljno kave na tržištu, nego i štite farmere od katastrofe.

“Od trenutka kad pronađemo biljke koje želimo križati do sadnje u nasadima prođe 20 godina. To je dug proces. Kavi do cvjetanja treba tri godine, pet godina do prvog branja. Tada pronađemo biljke koje želimo testirati, umnožimo ih, stavimo u različite uvjete, različite ekonomske prakse, na različite lokacije. To traje još nekoliko godina. Jednom kad napravimo sorte koje su bolje, moramo ih registrirati i certificirati u zemljama u kojima ih želimo saditi. Tek tada ih možemo dati farmerima”, kaže Dijkman.

ZABORAVITE HOROSKOP /

Vaša jutarnja šalica otkriva puno o vama: 'To može biti prozor u vašu dušu'

Novi okusi, sorte i cijene

Većina novih sadnica završit će u zemljama koje su najveći proizvođači.

Prednjači Brazil s čak 38 posto globalne proizvodnje, a cijela Azija i Oceanija su na 30 posto. U Africi se proizvede 12 posto kave, u Meksiku i centralnoj Americi 10 posto, a slavna Kolumbijska kava čini 7 posto globalne proizvodnje.

Nove sorte morat će pratiti i nove trendove koji se posebno brzo mijenjaju na zahtjevnom Europskom tržištu.

“Najveći trend će biti ledena kava. Potrošači su ranije doživljavali kavu samo kao vrući napitak, a sad će jedna od deset šalica u Europi biti ledena kava. To je nešto novo, mlađa generacija voli ledenu kavu”, kaže Mikhailova.

Novi okusi, nove sorte i nove cijene - industrija kave ulazi u razdoblje velikih promjena. Hoće li nove, otpornije sorte kave uspjeti ublažiti klimatske udare i stabilizirati cijene – pokazat će njihova otpornost na plantažama.