Najtemeljitija studija dosad izbacila alarmantnu statistiku: Ima li nakon ovoga ikakve nade za čovječanstvo?

Zemlja ubrzano gubi ledeni pokrivač. Usporedbe radi, svake se godine otopi zamrznuto područje veličine jezera Superior. Nije iznenađenje da se planet topi, naravno. Istraživači godinama bilježe gubitke u polarnim ledenim pokrovima, ledenjacima i sezonskom snježnom pokrivaču.

Također su otkrili da se led na rijekama i jezerima topi ranije u proljeće kako se temperature povećavaju pod utjecajem klimatskih promjena. Nova studija objavljena 16. svibnja u časopisu Earth's Future prva je koja je ujedinila sve zamrznute dijelove Zemlje i izmjerila njihovo topljenje u jednom mahu.

Pod vodstvom Xiaoqinga Penga, geografa sa Sveučilišta Lanzhou u Kini, nova studija otkriva da je planet od 1979. svake godine izgubio oko 87.000 kvadratnih kilometara ledenog pokrivača!

"Kriosfera je jedan od najosjetljivijih klimatskih pokazatelja i prvi koji pokazuje svijet koji se mijenja", rekao je Peng za Live Science. "Njezina promjena u veličini predstavlja veliku globalnu promjenu. To nije tek regionalno ili lokalno pitanje."

ISLANDSKIM LEDENJACIMA PRIJETI POTPUNO IŠČEZNUĆE /

Nestalo je 750 km2 ledenjaka od 2000.: Za sve su krive klimatske promjene

Sjeverna hemisfera dominira gubitkom leda

Istraživači su prikupili podatke o snježnom pokrivaču, opsegu morskog leda i smrznutom tlu, što uključuje opseg ledenih pokrivača u polarnim regijama. Mnoga mjerenja izvršena su satelitskim putem, a prikupio ih je Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC).

Za snježni pokrivač istraživači su koristili podatke o visini snijega iz Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa. Zatim su ove skupove podataka provjerili uspoređujući brojeve s podacima iz 28.000 lokalnih vremenskih postaja širom svijeta.

Otkrili su da je sjeverna hemisfera dominirala gubitkom leda, a pokrivenost se smanjivala za 102.000 kvadratnih kilometara godišnje. Ovaj gubitak leda donekle je nadoknađen manjim dobitcima na južnoj polutki od 14.000 kvadratnih kilometara.

Većina tog dobitka bila je u morskom ledu na Rossovu moru na Antarktiku, koji je vjerojatno narastao zbog otjecanja slatkovodnih voda s kontinenta, koje mogu promijeniti slojeve oceanskih struja na složeni način, kao i obrasce vjetra, prema istraživačima.

SITNI POMACI SE VIDE, ALI... /

'Trebalo bi barem 20 do 30 godina poput 2020. da se ledenjaci uopće krenu oporavljati'

Gubitak leda utječe na zalihe vode

Istraživači su također pronašli dokaze o kraćoj sezoni smrzavanja svake godine. Prvo zimsko smrzavanje sada se u prosjeku događa 3,6 dana kasnije nego 1979. godine, a prvo otapanje u proljeće događa se 5,7 dana ranije.

U kriosferi se nalaze tri četvrtine svježe vode na svijetu, a gubitak leda utječe na zalihe vode u mnogim planinskim regijama koje ovise o otapanju snijega svakog proljeća radi punjenja rijeka i rezervoara.

Budući istraživači žele koristiti globalne podatke o kriosferi kako bi otkrili na koje načine led mijenja ekosustave. Također žele koristiti podatke za usporedbu svjetline ili albeda sa sezonskim i dugoročnim klimatskim promjenama, rekao je Shawn Marshall, glaciolog sa Sveučilišta Calgary u Kanadi, koji nije bio uključen u istraživanje.

Svijetlobijeli snijeg i led odbijaju Sunčevu svjetlost daleko od Zemljine površine, pomažući joj da se ohladi; kada se otapanjem izloži tamnije tlo koje lakše apsorbira toplinu, to može pogoršati zagrijavanje.

"Ovakva analiza lijepa je ideja za globalni indeks ili pokazatelj klimatskih promjena", zaključio je Marshall.