Vagus - lutajući živac zbog kojeg ne znate što vam je, a znate da vam je nešto...

Mnogi neurološki poremećaji poput migrene, epilepsije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i disautonomije imaju gastrointestinalne simptome kao što su dijareja, zatvor ili poteškoće s probavom. No, znanost je tek nedavno počela dublje otkrivati složenu vezu mozga i probavnog sustava, kako tjelesno tako i psihički. 

Glavni komunikacijski kanal između mozga i crijeva je živac vagus - najdulji moždani živac u tijelu. Iako govorimo o njemu u jednini, riječ je o parnom živcu. Početak mu je u dnu mozga te se kroz vrat, prsa i srce širi u abdomen, dodirujući gotovo sve vitalne organe na svom putu i utječući tako na psihičko i fizičko zdravlje. Živac je dobio ime vagus zbog veličine i položaja u tijelu, a na latinskom to znači lutajući.

Medicina još uvijek ne zna koliki je utjecaj vagusa, no ono u što je sigurna je da igra ključnu ulogu u funkcioniranju parasimpatičkog živčanog sustava. Što više stimuliramo vagus (primjerice dubokim disanjem) više rasterećujemo i opuštamo  parasimpatikus koji upravlja probavom, usporava srčani ritam i snižava krvni tlak. 

Kao što smo već spomenuli, vagus je spona između mozga i crijeva koji zajedno u upravljaju psihom i tijelom - utječu na imunitet, cirkulaciju, srčani ritam, mentalno stanje i na još mnogo toga.

(FOTO: Pexels)

Jak fizički ili psihički stres može uvelike poremetiti funkcioniranje vagusa. Na njega utječu i razne bolesti, lijekovi, infekcije i upale u organizmu.

Kada vagus dobro ne radi dolazi do problema s primarnim funkcijama poput disanja, spavanja, probavljanja hrane. Simptomi se vide na koži, plućima i u probavi.

Osim toga, otežano funkcioniranje vagusa može dovesti do rasta broja loših bakterija u crijevima što utječe na rad HPA osovine (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda), što pak dovodi do neurodegenerativnih promjena i upala. 

Loše funkcioniranje vagusa može se manifestirati i kroz ove simptome: 

Kako pozitivno utjecati na vagus?

Postoji nekoliko načina na koji možemo utjecati na vagus i svi su lako primjenjivi. 

Tehnike disanja su najjednostavniji način da stimulirate vagus. Kada je vaš udah nekoliko sekundi dulji od izdaha, vagus šalje mozgu signale da potakne parasimpatikus na rad.

Pokušajte s ovom vježbom: Dok udišete brojite do dva, a dok izdišete brojite do četiri. Između udaha i izdaha pričekajate sekundu. Brojne stududije dokazale su pozitivan utjecaj tehnika disanja i meditacija na kvalitetu sna, ublažavanje bolova i anksioznosti, probavne probleme, a svi oni direktno su povezani s vagusom. 

Završite tuširanjehladnom vodom. Dovoljno je 30 sekundi do minute. Izloženost tijela hladnoj vodi stimulira cijeli živčani sustav, a time i vagus koji potom djeluje na parasimpatikus. 

Triptofan je esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji melatonina i serotonina te posjpešuje komunikaciju mozak - crijeva, odnosno jača vagus. Triptofana ima u špinatu, sjemenkama, orašastim plodovima, bananama i mesu peradi.

Pročitajte još: