Jedna skupina ljudi je posebno ugrožena, evo na što morate paziti

Ateroskleroza je rjeđi oblik aterioskleroze, a on zahvaća unutarnji i srednji sloj stijenke arteriola ili malih mišićnih arterija. Ova se bolest često javlja kod ljudi koji imaju visoki krvni tlak.

Koji su uzroci i simptomi ateroskleroze?

Ateroskleroza započinje kad jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca, koja se zovu monociti, prodru iz krvne struje u stijenku arterije i tamo se preobraze u stanice koje nakupljaju masne tvari. Masnoćom nakrcani monociti se s vremenom spajaju i dovode do zadebljanja koja su kao krpice razasute ispod unutarnje ovojnice arterije.

Svako to zadebljano područje naziva se aterosklerotski plak ili aterom se i dalje puni mekanom tvari. Ta tvar podsjeća na sir i sastoji se od različitih masnih materijala. Najčešće sadrži kolesterol, glatke mišićne stanice i stanice vezivnog tkiva. Ovi plakovi mogu biti razasuti po velikim i srednje velikim arterijama, ali najčešće se stvaraju na mjestima gdje se arterije granaju.

Arterije koje su zahvaćene aterosklerozom gube elastičnost i suzuje im se promjer s vremenom. Nakon nekog vremena se u plakovima nakuplja kalcij pa oni postaju krhki i mogu početi pucati. Ovaj proces je opasan jer tada krv može ući u puknuti aterom i sve više ga širiti, uslijed čega se arterija sve više sužava. Masni sadržaj iz plaka može izaći u lumen arterije i to može biti osnova za stvaranje trombova, to jest ugrušaka. Ugrušak suzuje arteriju još više nego sama masnoća, što može uzrokovati vrlo opasnu trombozu ili emboliju - začepljenja.

Simptomi bolesti se postupno razvijaju uz rast plaka i zatvaranja lumena krvne žile. Najčešći simptom ateroskleroze je nemogućnost dodatne opskrbe krvlju što se manifestira stezanjem srčanog mišića pri fizičkom naporu. Osim toga moguće su bolne pulsacije u ekstemitetima. U slučaju naglog začepljenja velike arterije može doći do moždanog udara.

Tko ima veće šanse za dobivanje ateroskleroze?

Ova bolest češće pogađa muškarce nego žene, ali i žene imaju šanse za dobivanje ateroskleroze i to u postmenopauzi. Muškarci te iste dobi također spadaju u rizičnu skupinu. Ova bolest uz ostale bolesti krvih žila koje zahvaćaju mozak, srce i ostale vitalne organe su među najčešćim razlozima smrtnosti u SAD-u i većini zapadnih zemalja.

Smrtnost od bolesti krvnih žila kod muškaraca između 55-64 godine je 1/100.

Najčešći faktori za nastanak ateroskleroze su:

Kako napraviti pregled ove bolesti?

Ateroskleroza se ne dijagnosticira sve dok ne nastane kritičn suženje, tromboza, aneurizma ili embolija. Dijagnoza se radi na temelju navedenih simptoma i znakova, a treba na nju posumnjati i ako su prisutni neki faktori rizika. Opstrukcija se potvrđuje pretragom krvnog protoka u žilama pomoću kontrasta pregledom koji se naziva arteriografija.

Drugi pregled je vrsta ultrazvučne pretrage gdje je razlika u protoku krvi kroz krvnu žilu, obzirom na aterom, definirana različitim bojama u prikazu na ekranu i naziva se doplerska ultrasonografija.

Prevencija i liječenje ateroskleroze

Liječenje je usmjereno na smanjivanje komplikacija kao što su moždani udari, artimije i infarkti. Životno važna je prevencija koju je nužno činiti mnogo prije sumnjanja na ovu bolest. Prevencija uključuje mjere smanjivanja faktora rizika:

Odlična je stvar što korištenjem jedne vrste prevencije ostvarujete nekoliko ciljeva. Tako tjelovježbom možete smanjiti tjelesnu težinu, što ujedno pomaže da se smanji i razina kolesterola u serumu i snizi krvni tlak. Prestanak pušenja pomoći će smanjenju kolesterola u krvi i sniženju krvnog tlaka.