Psiholog o poremećaju koji narušava kvalitetu života: 'Ovi simptomi zahtjevaju stručnu pomoć'

Iako mnogi s dolaskom proljeća dožive porast energije i optimizma, na neke ovo godišnje doba ima sasvim suprotan učinak – donose im lošije raspoloženje, umor i osjećaj bezvoljnosti. Proljetna depresija, odnosno sezonski afektivni poremećaj (SAP) u prijelaznom obliku, sve je češći razlog zbog kojeg ljudi traže pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.

No, važno je prepoznati razliku između proljetnog umora i proljetne depresije. Proljetni umor je blaga, kratkotrajna reakcija organizma na promjenu ritma i temperature, dok je proljetna depresija ozbiljnije stanje s izraženim simptomima poput nesanice, izražene anksioznosti i gubitka interesa, koji traju dulje i značajno narušavaju kvalitetu života.

Razliku, simptome i savjete za ublažavanje posljedica proljetnog umora i proljetne depresije objašnjava psiholog Hrvojem Malekovićem iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Zagreb.

ZA NET.HR /

Psihologinja o prvom koraku za bolje mentalno zdravlje: 'Poslušajte glasić u glavi'

Znakovi upozorenja

Prema istraživanjima, oko 55 % muškaraca i 60 % žena prijavljuje barem jedan simptom tzv. 'proljetnog umora'. Procjenjuje se da se u srednjoj Europi s prolaznim osjećajem tromosti suočava između 30 i 50 % odraslih osoba. Manji, ali klinički znatno važniji dio populacije razvija pravi sezonski afektivni poremećaj s ljetnim obrascem – depresivnu epizodu koja se javlja s dolaskom toplijih i dužih dana.

Kada je riječ o proljetno-ljetnoj sezonskoj depresiji, Maleković ističe nekoliko ključnih znakova upozorenja. Među njima su kronična nesanica ili često prerano buđenje, smanjen apetit praćen gubitkom više od pet posto tjelesne mase, izražena anksioznost i osjećaj unutarnjeg nemira, postupan gubitak interesa i osjećaja zadovoljstva (anhedonija), a u najtežim slučajevima mogu se javiti čak i suicidalne misli.

"Važno je naglasiti da dijagnostički kriteriji zahtijevaju da se upravo ovi simptomi javljaju najmanje dvije uzastopne godine i pritom ozbiljno narušavaju svakodnevno funkcioniranje oboljele osobe. Kod takvih simptoma bi se preporučivalo potražiti pomoć stručne osobe", upozorava.

Društvo nameće 'normu euforije'

Maleković nadalje objašnjava kako je kod proljetnog umora riječ o blagim i privremenim smetnjama koje se javljaju dok se tijelo privikava na dulje dane i više temperature: možete osjećati pojačanu pospanost tijekom prvih sati poslijepodneva, kratkotrajan pad energije praćen laganom glavoboljom, povremenu razdražljivost ili teškoće s koncentracijom, a jutarnje ustajanje može potrajati koju minutu dulje nego inače.

ALARMANTNO STANJE /

Psihologinja savjetuje kako pomoći djeci: 'Obratite pažnju na ove znakove'

Iako se proljeće u popularnoj kulturi stereotipno povezuje s ''buđenjem'' energije i dobrog raspoloženja, upravo taj kolektivni narativ može paradoksalno pojačati depresivne simptome kod ranjivih pojedinaca. Psihološka istraživanja pokazuju da društvo neizravno nameće ''normu euforije'' tj. očekivanje da s dužim danima moramo biti veseliji i društveno aktivniji.

Osobe koje pate od depresije često ne mogu osjećati veselje poput drugih zbog bioloških i mentalnih razloga. Zbog toga doživljavaju emocionalni raskorak – osjećaju se još gore kad vide koliko su drugi, prema njihovom dojmu, sretni. Taj osjećaj dodatno pojačavaju društvene mreže, gdje idealizirane slike proljeća povećavaju tjeskobu i negativno mišljenje o sebi.

Fenomen koji dovodi do pogoršanja simptoma

"Pritom se javlja fenomen ''sunshine guilt'' i FOMO (fear of missing out): osoba internalizira pritisak da maksimalno iskoristi sunčane dane i društvene događaje, iako za to nema psihofizičkog kapaciteta, što može dovesti do daljnjeg iscrpljavanja i pogoršanja simptoma", objašnjava Maleković.

DOSTA JE NEGATIVE! /

Mali, ali snažni znakovi. Psihologinja: 'Žene i muškarci različito doživljavaju komplimente'

Zato stručnjaci savjetuju da postavimo realna očekivanja, ograničimo vrijeme na društvenim mrežama i otvoreno razgovaramo s bližnjima o tome da proljeće nije rješenje za depresiju. Naprotiv, opći optimizam tog razdoblja može dodatno otežati stvari. Sličan psihološki obrazac može se primijetiti i kod proljetnog umora.

Maleković navodi kako simptomi proljetnog umora najčešće traju svega nekoliko dana do tjedan-dva i spontano nestaju čim se naš unutarnji sat stabilizira.

"Već mala prilagodba, poput jutarnje šetnje od 15 minuta na svježem zraku, redovite hidratacije i dovoljno sna, pravilu je dovoljna da ubrza oporavak, pa nema razloga za zabrinutost: proljetni umor tek je kratki ''zijev'' organizma prije nego što ga potpuno uhvati ritam proljetnog buđenja", zaključuje.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Što je depresija i kada treba potražiti pomoć? Stručnjaci: 'Psihoterapija treba biti dostupna svima'