
Osjećate stres na poslu? Provjerite jeste li žrtva mobinga ili ste baš izgorjeli

Mentalno zdravlje je ključan aspekt općeg blagostanja koji značajno utječe na našu sposobnost funkcioniranja na radnom mjestu i u svakodnevnom životu. Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada svake godine, prilika je da se podigne svijest o važnosti mentalnog zdravlja i potakne razgovor o ovoj temi koja je još uvijek često stigmatizirana.
Mentalno zdravlje obuhvaća naše emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje. Ono utječe na to kako razmišljamo, osjećamo i ponašamo se dok se nosimo sa životnim izazovima. Također određuje kako se nosimo sa stresom, odnosimo prema drugima i donosimo odluke. Dobro mentalno zdravlje ključno je u svim životnim fazama, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi i starenja.
Nažalost, problemi s mentalnim zdravljem postaju sve češći, posebno u radnom okruženju. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija i anksioznost godišnje koštaju globalnu ekonomiju oko milijardu eura zbog smanjene produktivnosti. Stoga je važno razumjeti kako mentalno zdravlje utječe na naš rad i obrnuto.
Povezanost mentalnog zdravlja i radnog mjesta
Radno mjesto može imati značajan utjecaj na naše mentalno zdravlje, bilo pozitivan ili negativan. S jedne strane, posao nam može pružiti osjećaj svrhe, postignuća i društvene povezanosti. Međutim, s druge strane, stresno radno okruženje može dovesti do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem.
Neki od čimbenika na radnom mjestu koji mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje uključuju:
Prekomjerno radno opterećenje i dugo radno vrijeme
Nejasna očekivanja i ciljevi
Nedostatak kontrole nad radnim zadacima
Loši međuljudski odnosi i nedostatak podrške
Nesigurnost posla
Neravnoteža između poslovnog i privatnog života
Diskriminacija i zlostavljanje na radnom mjestu
Kada se suočavamo s ovim izazovima, to može dovesti do različitih problema s mentalnim zdravljem koje je neraskidivo povezano s našim radnim životom. Prepoznavanje ove veze i poduzimanje proaktivnih koraka za održavanje dobrog mentalnog zdravlja ključno je za našu osobnu dobrobit, ali i za uspjeh organizacija. Ako o tome ne vodimo računa, javljaju se:
Stres na radnom mjestu: Stres je prirodna reakcija našeg tijela na zahtjevne situacije, ali kada postane kroničan, može ozbiljno narušiti naše mentalno i fizičko zdravlje. Simptomi stresa na poslu mogu uključivati razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, nesanicu i fizičke simptome poput glavobolje ili bolova u mišićima.
Anksioznost: Anksioznost na radnom mjestu može se manifestirati kao pretjerana zabrinutost oko radnih zadataka, strah od javnog nastupa ili prezentacija, te općeniti osjećaj nervoze i napetosti. Ovi simptomi mogu značajno utjecati na radnu učinkovitost i zadovoljstvo poslom.
Depresija: Depresija može dovesti do gubitka interesa za rad, smanjene produktivnosti, poteškoća s koncentracijom i donošenjem odluka. Osobe koje pate od depresije mogu se osjećati bezvrijedno i beznadno, što može značajno utjecati na njihovu radnu sposobnost.
Sindrom sagorijevanja (burnout): Burnout je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom na poslu. Simptomi uključuju kroničan umor, cinizam prema poslu i smanjenu profesionalnu učinkovitost.
Što je mobbing i kako utječe na mentalno zdravlje?
Mobbing ili zlostavljanje na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsko i neetično ponašanje prema zaposleniku koje se sustavno ponavlja kroz duže vrijeme. To može uključivati verbalno zlostavljanje, socijalno isključivanje, ometanje rada, prijetnje i druge oblike psihičkog maltretiranja. Istraživanja pokazuju da je mobbing izuzetno štetan za mentalno zdravlje žrtava i može dovesti do:
Anksioznosti i depresije
Pada samopouzdanja i samopoštovanja
Poremećaja spavanja
Problema s koncentracijom
Kroničnog stresa
Posttraumatskog stresnog poremećaja
Dugotrajna izloženost mobbingu može ozbiljno narušiti psihičko zdravlje i kvalitetu života zaposlenika. Žrtve često osjećaju bespomoćnost, izoliranost i gubitak motivacije za rad. Prema nekim procjenama, oko 15 % zaposlenika u svijetu doživjelo je neki oblik mobbinga na poslu. U Hrvatskoj je taj postotak vjerojatno i veći - istraživanja pokazuju da je čak 54 % ispitanika doživjelo neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu. Mobbing je posebno čest u javnom sektoru, zdravstvu, obrazovanju i uslužnim djelatnostima.
Žene su nešto češće žrtve mobbinga od muškaraca, a najugroženije skupine su mlađi zaposlenici, pripadnici manjina te osobe s invaliditetom. Međutim, mobbing može pogoditi bilo koga, neovisno o poziciji ili stažu u organizaciji.
Kako održavati higijenu mentalnog zdravlja na radnom mjestu
Važno je prepoznati simptome stresa na vrijeme i poduzeti korake za njegovo smanjenje prije nego što dođe do ozbiljnijih zdravstvenih problema. Srećom, postoje mnogi načini na koje možemo poboljšati i održavati svoje mentalno zdravlje na radnom mjestu:
Uspostavite granice: Važno je postaviti jasne granice između poslovnog i privatnog života. To može uključivati izbjegavanje provjeravanja poslovnih e-mailova izvan radnog vremena ili učenje kako reći "ne" dodatnim zadacima kada ste preopterećeni.
Prakticirajte tehnike opuštanja: Meditacija, duboko disanje ili jednostavno uzimanje kratkih pauza tijekom dana mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju fokusa.
Održavajte zdrave navike: Redovita tjelovježba, zdrava prehrana i dovoljno sna ključni su za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.
Gradite pozitivne odnose: Pokušajte stvoriti podržavajuće odnose s kolegama. Društvena podrška može biti snažan zaštitni faktor protiv stresa i drugih problema mentalnog zdravlja.
Tražite pomoć kada vam je potrebna: Nemojte se ustručavati potražiti profesionalnu pomoć ako osjećate da se ne možete sami nositi s problemima mentalnog zdravlja. Mnoge tvrtke nude programe pomoći zaposlenicima koji mogu pružiti besplatno savjetovanje.
Uloga poslodavaca u podržavanju mentalnog zdravlja zaposlenika
Važno je zapamtiti da briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, već nužnost. Ulaganje u mentalno zdravlje na radnom mjestu ne samo da poboljšava kvalitetu života zaposlenika, već i doprinosi većoj produktivnosti, smanjenju izostanaka s posla i stvaranju pozitivnije radne kulture. Ulaganje u mentalno zdravlje na radnom mjestu nije samo etička obveza, već i pametna poslovna odluka koja se dugoročno isplati kroz veću produktivnost, manje bolovanja i veće zadovoljstvo zaposlenika. Stvaranjem pozitivnog radnog okruženja koje potiče psihičku dobrobit svih radnika, organizacije mogu ostvariti značajne koristi i za pojedince i za cjelokupno poslovanje. Poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju radnog okruženja koje podržava mentalno zdravlje zaposlenika. Neke od strategija koje mogu implementirati uključuju:
Promoviranje otvorene komunikacije o mentalnom zdravlju i smanjenje stigme
Pružanje obuke o mentalnom zdravlju za menadžere i zaposlenike
Implementacija politika koje podržavaju fleksibilno radno vrijeme i ravnotežu između poslovnog i privatnog života
Osiguravanje pristupa resursima za mentalno zdravlje, poput programa pomoći zaposlenicima
Redovito procjenjivanje radnog opterećenja i očekivanja kako bi se spriječilo prekomjerno opterećenje zaposlenika
Potrebno je dodatno educirati i zaposlenike i poslodavce o ovoj problematici te ojačati mehanizme zaštite radničkih prava. Sindikati također mogu imati važnu ulogu u prevenciji mobbinga i zaštiti mentalnog zdravlja radnika.
Posljedice stresa na fizičko zdravlje
Prevencija je ključna kada je riječ o mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Pravovremeno prepoznavanje znakova stresa i mobbinga te poduzimanje odgovarajućih mjera može spriječiti razvoj ozbiljnijih zdravstvenih problema i dugoročne posljedice za zaposlenike i organizacije. Dugotrajna izloženost stresu na poslu može imati ozbiljne posljedice na fizičko zdravlje zaposlenika:
Glavobolje i migrene
Bolovi u mišićima i zglobovima
Probavne smetnje
Kardiovaskularne bolesti
Oslabljen imunološki sustav
Stres također može potaknuti ili pogoršati već postojeće zdravstvene probleme. Dugoročno gledano, kronični stres povećava rizik od razvoja ozbiljnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti.
Stoga, bilo da ste zaposlenik ili poslodavac, razmislite o koracima koje možete poduzeti kako biste poboljšali mentalno zdravlje na svom radnom mjestu. Zajedno možemo stvoriti zdravije, sretnije i produktivnije radno okruženje za sve.
POGLEDAJTE VIDEO Nervoza, tjeskoba, anksioznost: To muči 200.000 ljudi u Hrvatskoj, čak i Baby Lasagnu: Otkrio što mu pomaže





![[KVIZ] Koliko znaš o jezerima u Hrvatskoj?](http://cdn2.net.hr/media/2025/02/24/786171/H-a99f3cb2-f2a7-11ef-af93-ee0b203e749c-550.webp?1749330926)







