
Jednostavna promjena mogla bi smanjiti rizik od rane demencije: 'To je ključno'

Osobe starije od 50 godina koje se osjećaju zadovoljnije i ispunjenije imaju bolje pamćenje i manji rizik od demencije
Održavanje pozitivnog stava može smanjiti rizik od gubitka pamćenja u srednjoj životnoj dobi, pokazuje opsežno istraživanje.
Znanstvenici su pratili više od 10.000 osoba starijih od 50 godina i otkrili da su oni s višom razinom dobrobiti postizali bolje rezultate na testovima pamćenja. Također su prijavili veći osjećaj kontrole, neovisnosti i slobode u donošenju odluka.
Iako je povezanost bila mala, znanstvenici smatraju da je značajna.
Viša razina dobrobiti donosi osjećaj kontrole i slobode
Suautor studije, profesor Joshua Stott s Katedre za starenje i kliničku psihologiju na University College London objasnio je kako studija predstavlja važan korak prema razumijevanju međudjelovanja između dobrobiti i pamćenja kroz vrijeme.
"Pruža nove uvide u to kako je samoprocijenjena dobrobit povezana s pamćenjem, i obrnuto. Iako su naši nalazi preliminarni, naglašavaju važnost psihosocijalnih čimbenika za zdravlje mozga, poput pamćenja", dodao je.
Studija, objavljena u časopisu Aging & Mental Health, pratila je 10.760 muškaraca i žena starijih od 50 godina. Ispitivali su ih svakih dvije godine tijekom 16 godina, počevši od 2002. godine, ukupno devet puta.
Pamćenje je testirano kroz sposobnost usvajanja i prisjećanja deset riječi, odmah i s odgodom. Dobrobit se mjerila upitnikom o kvaliteti života, koji je uključivao procjenu užitka, kontrole i autonomije. Među izjavama koje su sudionici trebali ocijeniti bile su: "Mogu raditi ono što želim" i "Osjećam da je život pun mogućnosti".
Studija je pronašla malu, ali značajnu povezanost između većeg blagostanja i boljeg pamćenja, koja je i dalje postojala čak i nakon što je uzeta u obzir bilo kakva depresija.
Nema dokaza da loše pamćenje smanjuje dobrobit
Znanstvenici sugeriraju da ljudi s višim osjećajem dobrobiti možda češće vježbaju, što poboljšava zdravlje. Uz to, dob, spol, način života i socioekonomski status također mogu pozitivno ili negativno utjecati na dobrobit i pamćenje.
Nisu pronašli dokaze da loše pamćenje uzrokuje nisku dobrobit, no napominju da ta mogućnost nije isključena. Istraživanje su, među ostalima, financirali Alzheimer’s Research UK i Medicinsko istraživačko vijeće (Medical Research Council).
"Briga o srcu, održavanje mentalne oštrine i društvena povezanost ključni su za zaštitu zdravlja mozga tijekom starenja. Postoji 14 poznatih zdravstvenih i životnih čimbenika rizika za demenciju, uključujući tjelesnu neaktivnost, društvenu izolaciju i depresiju, a svi su povezani s osjećajem dobrobiti", rekla je Emma Taylor, voditeljica informacijskih službi u Alzheimer's Research UK.
Naglasila je da su se osobe starije od 50 godina koje su izjavile da su zadovoljnije i ispunjenije, tijekom vremena bolje prisjećale informacija. Ipak, istaknula je kako je riječ o opservacijskoj studiji te da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li stvarna veza između pozitivne dobrobiti i pamćenja te kako to može utjecati na rizik od demencije, piše Daily Mail.
"Briga za mentalnu dobrobit važna je za naše cjelokupno zdravlje, i nikada nije kasno početi poduzimati korake kako bismo sačuvali zdravlje mozga i ublažili razoran učinak demencije", dodala je Taylor.
"Nadam se da će ovo istraživanje poslužiti kao temelj za daljnji razvoj strategija koje podržavaju kognitivno zdravlje u starijoj populaciji - to nam je krajnji cilj", zaključila je suautorica studije i docentica psiholoških i neuroznanosti na Sveučilištu Washington u St. Louisu, Missouri dr. Emily Willroth.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Zagreb se prazni, ali događanja ima i više nego dovoljno: Pogledajte što se nudi...
403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden


