Folna kiselina izuzetno je važna za razvoj bebe, osobito u ranoj trudnoći

Ono što je posebno opasno je nedostatk folne kiseline u organizmu. Folna kiselina ili vitamin B9 je jedan od vitamina B skupine topljivih u  vodi. Taj je vitamin bitan za sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina.

Biološki aktivni oblik je tetrahidrofolat koji se stvara metaboličkim promjenama u ljudskom organizmu. Za vrijeme trudnoće potrebe organizma se povećaju i do 10 puta.

Folna kiselina sprječava kongenitalne malformacije u fetusa, uključujući oštećenje neuralne cijevi, do kojeg dolazi u prvih nekoliko tjedana trudnoće, a rezultira malformacijama  kralježnice, lubanje i mozga. Najčešća oštećenja neuralne cijevi su spina bifida i anencefalija.

Nadoknada folnom kiselinom u prvim mjesecima trudoće smanjuje rizik od urođenih srčanih mana, rascjepa usne, od anomalija mokraćnog sustava. Kritično razdoblje je između 21 i 27 dana gestacije pa se preporuča, dnevni unos od 400 µg za cijelo vrijeme reproduktivnog razdoblja. Rizik od toksičnosti je nizak, jer je folna kiselina topljiva u vodi i uklanja se putem urina, višak izmokravamo, ali je potreban oprez kod visokog unosa i to sintetski dobivene folne kiseline. 

Provedena istraživanja u proteklom desetljeću upućivala su na mogućnost da nedovoljno folne kiseline tijekom trudnoće povećava rizik od prijevremenog poroda, od rođenja djeteta niske težine, te da može doći do komplikacija u trudnoći zbog povišenja homocisteina u krvi. To je razlog da se u nekim zemalja obogaćuje brašno i kruh folnom kiselinom (0,135 mg folne kiseline na 100 g kruha). No, ove je godine, 2013. objavljena meta analiza Cochrana koja to nije potvrdila, ali nije ni potvrdila mogućnost štetnog djelovanja, povećani rizik od preeklampsije, akutne limfoblastične leukemije i neroloških oštećenja u razvoju fetusa, na što se sumnjalo.

Svakako je kod uzimanja sintetski dobivene folne kiseline potreban OPREZ:

S obzirom da je veliki dio žena informiran o važnosti unosa folne kiseline, nužan je oprez da ta količina ne bude prevelika, upravo zbog prisutnosti u raznim proizvodima. Najnovija istraživanja upućuju na mogućnost da previše ili premalo folne kiseline uzrokuje epigenetske promjene u mozgu, što može uzrokovati autizam. Vitamin B12, željezo i folna kiselina su u ravnoteži i može doći do maskiranja nedostatka jednog od njih.

Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​ ​