
Crnogorično drveće naših krajeva

Crnogorično drveće raste u skupinama koje
nazivamo crnogoričnim šumama. U takvim šumama prevladavaju vrste
drveća koje ne odbacuju lišće, nego ga zadržavaju cijele
godine.
Navesti ćemo samo neke vrste crnogoričnog drveća: borovi, cedrovi, smreke, jele, čempresi, borovac, munika, omorika, ariš,duglazija, tisa, čuga, pačempres, tuja, borovica, ginko.
Thuja Occidentalis "Rheingold"
Pinus nigra-crni bor
Crnogorično drvo visine do 40 m, pupovi su smolasti,u pršljenovima,prekriveni tankim sivim ljuskicama, a ima i žuto-smeđe češere.
Pinus mugo-planinski bor
Taxus baccata L.-Tisa
Crnogorično spororastuće drveće , iglice su joj linearne dužine do 3 cm i 2 mm široke, s donje strane iglica nalaze se dvije svijetlo zelene linije. Tisa raste kao crnogorični grm ili kao nisko drvo, ali zna narasti do 15 m visine. Deblo tise dosegne i preko 1 m u promjeru, a životni vijek nerijetko dostiže i tisuću godina. Tisa ima obličasti plod i tamnozelene iglice koji je otrovan.
Juniperus sabina "Tamariscifolia"
U našim krajevima crnogorično drveće pokriva oko 17% šumskih površina. U gorama i planinama šume tvore jela i obični bor, a u višim dijelovima smreka. Na gornjoj granici šuma prevladavaju sastojine bora krivulja, dok je crni bor raširen je na submediteranskim i hladnijim mediteranskim šumskim terenima gdje tvori autohtone šume.
Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!













