PATITE LI OD ASTRAFOBIJE? /

Ovaj poremećaj nije samo prolazna nelagoda, značajno narušava kvalitetu života. Srećom može se liječiti

Fizički i emocionalni simptomi često nalikuju paničnom napadaju

28.7.2025.

20:00

Antonela Ištvan

Borna Filic/pixsell

Dok tutnjava grmljavine i bljesak munje za neke predstavljaju impresivan prikaz snage prirode, za druge su okidač za paralizirajući strah. Taj intenzivan i iracionalan strah od grmljavine i munja poznat je kao astrafobija. Ovaj poremećaj ima i druge, srodne nazive, poput brontofobije (strah od grmljavine) i keraunofobije (strah od munja), no astrafobija se najčešće koristi kao sveobuhvatan pojam za strah od oluje. Iako se često povezuje s djecom, ovo stanje može potrajati i u odrasloj dobi, značajno utječući na kvalitetu života. Astrafobija nije samo prolazna nelagoda; to je specifična fobija, svrstana u anksiozne poremećaje, koja pogađa i ljude i životinje, ali se, srećom, može uspješno liječiti.

Simptomi koji paraliziraju: Kako prepoznati astrafobiju?

Glavni simptom astrafobije je preplavljujući strah koji je nesrazmjeran stvarnoj opasnosti. Osobe koje pate od ovog stanja svjesne su da je njihova reakcija pretjerana, ali teško upravljaju simptomima. Anksioznost se može pojaviti i prije same oluje, potaknuta vremenskom prognozom ili tamnim oblacima.

Fizički i emocionalni simptomi često nalikuju paničnom napadaju i mogu uključivati:

Ubrzan rad srca ili lupanje srca (palpitacije)
Bol u prsima i osjećaj gušenja ili kratak dah
Drhtanje, znojenje i vrtoglavicu ili nesvjesticu
Mučninu, povraćanje ili proljev
Osjećaj nadolazeće propasti ili strah od smrti
Plakanje i osjećaj gubitka kontrole

SKRIVENI SVIJET /

Što se krije ispod površine oceana? Snimke zastrašujućih kontrasta: 'Tjeskoba me uhvatila'

Osim tjelesnih reakcija, astrafobija se manifestira i kroz specifična ponašanja. Osobe s ovom fobijom često:

Opsesivno prate vremensku prognozu: Postaju ovisni o vremenskim kanalima ili aplikacijama, neprestano provjeravajući postoji li opasnost od oluje.
Traže sigurno sklonište: Skrivaju se na mjestima gdje se osjećaju sigurnije, poput podruma, ormara, kupaonice bez prozora ili čak ispod kreveta i pokrivača.
Pokušavaju prigušiti zvukove: Pokrivaju uši, navlače zavjese ili pojačavaju glazbu kako bi blokirali zvuk grmljavine.
Traže stalnu potvrdu: Potrebna im je utjeha i prisutnost drugih ljudi kako bi se osjećali sigurnije, a simptomi se pogoršavaju kada su sami.

Tko je podložan astrafobiji i zašto nastaje?

Astrafobija je jedna od najčešćih specifičnih fobija. Procjenjuje se da se oko 8% do 12% odraslih osoba u nekom trenutku suoči sa specifičnom fobijom, a one su otprilike dvostruko češće kod žena nego kod muškaraca. Iako stručnjaci ne znaju točan uzrok, vjeruje se da je rezultat kombinacije nekoliko čimbenika:

Traumatična iskustva: Preživljavanje prirodne katastrofe poput uragana, tornada ili svjedočenje udaru munje može biti okidač za razvoj fobije.
Genetika i obiteljska povijest: Veća je vjerojatnost da će osoba razviti astrafobiju ako član obitelji ima istu fobiju, anksiozni poremećaj ili depresiju.
Naučeno ponašanje: Djeca koja odrastaju uz roditelje koji se boje oluja mogu usvojiti taj strah.
Posebne osjetljivosti: Djeca s poremećajima iz autističnog spektra ili poremećajima senzorne obrade podložnija su razvoju astrafobije jer iznenadni, glasni zvukovi i jaki bljeskovi svjetlosti mogu biti izrazito uznemirujući i preplavljujući za njihov živčani sustav.

U nekim slučajevima, fobija se može razviti bez ikakvog poznatog razloga.

Više od straha: Komplikacije i put do dijagnoze

Neliječena astrafobija može dovesti do ozbiljnih komplikacija koje narušavaju svakodnevno funkcioniranje. Strah može postati toliko intenzivan da osoba izbjegava izlazak iz kuće, što u ekstremnim slučajevima može prerasti u agorafobiju – strah od otvorenih ili javnih prostora. To može dovesti do socijalne izolacije, problema u vezama, pa čak i zlouporabe supstanci kao načina nošenja sa strahom.

Dijagnozu postavlja stručnjak za mentalno zdravlje na temelju kriterija iz Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5). Da bi se strah dijagnosticirao kao specifična fobija, mora biti postojan (trajati najmanje šest mjeseci), uzrokovati značajnu patnju i ometati svakodnevni život osobe.

Put ka olakšanju: Kako se nositi s astrafobijom i liječiti je?

Dobra vijest je da se astrafobija, kao i većina specifičnih fobija, vrlo uspješno liječi. Najčešći i najučinkovitiji pristupi uključuju profesionalno liječenje, ali i tehnike samopomoći.

Terapija izlaganjem (ET): Smatra se "zlatnim standardom" u liječenju fobija. Pod vodstvom terapeuta, osoba se postupno i kontrolirano izlaže izvoru straha. To može započeti gledanjem slika ili videozapisa oluja, slušanjem snimaka grmljavine, a kasnije i promatranjem stvarne oluje s sigurne udaljenosti. Cilj je desenzibilizacija i učenje upravljanja anksioznošću.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Ova vrsta "terapije razgovorom" pomaže osobi prepoznati i promijeniti iracionalne misli i negativne obrasce ponašanja povezane s olujama. Uči se zamijeniti katastrofične misli ("Udarit će me grom!") realnijim i smirenijim ("Na sigurnom sam u kući.").
Lijekovi: Iako terapija ostaje primarni tretman, liječnik može propisati lijekove protiv anksioznosti (anksiolitike) ili beta-blokatore za upravljanje teškim fizičkim simptomima panike tijekom oluje.
Tehnike opuštanja: Učenje i primjena tehnika poput dubokog disanja, progresivne mišićne relaksacije i mindfulnessa mogu značajno pomoći u smirivanju tijela i uma tijekom anksioznih epizoda.

DIRLJIVI TRENUCI /

Medicinska sestra ispričala zašto se prestala bojati smrti: 'Neću nikad zaboraviti što sam doživjela'

Savjeti za samopomoć za odrasle

Dok čekate na stručnu pomoć ili kao dodatak terapiji, postoje strategije koje možete primijeniti kako biste lakše prebrodili oluju:

Stvorite siguran prostor: Odredite mjesto u svom domu gdje se osjećate najsigurnije. Opremite ga dekama, jastucima i stvarima koje vas smiruju, poput knjige, slušalica s umirujućom glazbom ili podcastom.
Informirajte se: Ponekad znanje smanjuje strah. Naučite o meteorologiji i stvarnim vjerojatnostima opasnosti od grmljavine. Racionalno sagledavanje činjenica može pomoći u borbi protiv iracionalnih misli.
Koristite tehnike prizemljenja: Kada osjetite da vas preplavljuje panika, usredotočite se na svoja osjetila. Imenujte pet stvari koje vidite, četiri koje možete dotaknuti, tri koje čujete, dvije koje mirišete i jednu koju možete okusiti. To vas vraća u sadašnji trenutak.
Pronađite zdravu distrakciju: Uključite se u aktivnost koja zahtijeva vašu punu pažnju. Gledajte napetu seriju, riješite složenu križaljku, nazovite prijatelja i razgovarajte o nečem nevezanom za vrijeme.
Ne osuđujte se: Prihvatite da je vaša reakcija stvarna, čak i ako je strah iracionalan. Biti strog prema sebi samo povećava anksioznost. Budite blagi prema sebi kao što biste bili prema prijatelju u nevolji.

Kako pomoći djetetu?

Strah od grmljavine čest je kod djece, ali važno je pravilno reagirati. Roditelji mogu pomoći tako da ostanu smireni, objasne djetetu na jednostavan način da im grmljavina ne može nauditi, te da je oluja prirodan i koristan dio života koji donosi kišu za biljke. Stvaranje sigurne i ugodne rutine za vrijeme kišnih dana, poput igranja društvenih igara ili gledanja filma, može pomoći u odvraćanju pažnje. Ako je djetetov strah ekstreman i ne smanjuje se, preporučuje se potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.

Astrafobija je puno više od običnog straha. To je stanje koje može sputavati i iscrpljivati. Prepoznavanje problema i traženje pomoći prvi su i najvažniji koraci prema životu u kojem oblaci na nebu ne znače i oblake u duši. S pravom podrškom i terapijom, moguće je ponovno pronaći mir, čak i dok vani bjesni oluja.

POGLEDAJTE GALERIJU