Najgore inflacije u povijesti rušile su carstva, a na crnoj listi se našao i krvnik Jugoslavije

Rimljani prvi shvatili posljedice 'tiskanja' novca: Činjenica da je ozbiljna inflacija označena kao jedan od uzroka kolapsa Rima dovoljan je dokaz da inflacija nije moderna pojava. Inflacija je započela oko 200. godine nove ere, kada je antoninska kuga izbrisala veliki dio rimskog stanovništva, što je dovelo do manjka radnika i brzog povećanja plaća. To je pak dovelo do poskupljenja robe. Istodobno se rimska vojska brzo širila, a Rim je ulagao novac u izgradnju infrastrukture na svojim novim teritorijima. Vlada je odlučila onečistiti svoje srebrne kovanice miješajući ih s drugim metalima. To mu je omogućilo kovanje više novčića, a građani su kasnije otkrili da srebrni novčići nisu čisti i povisili su cijene svoje robe kako bi pokrili gubitak. Smanjenje vrijednosti nastavilo se s promjenom careva, pogoršavajući inflaciju. Između 200. i 300. rimski novčići napuhani su za 15.000 posto. U jednom je trenutku inflacija bila toliko jaka da je car Dioklecijan (284. – 306.) odgovorio fiksiranjem cijena, što je samo usmjerilo trgovce na crno tržište. Drugi su carevi nastavili s fiksiranjem cijena, šaljući sve više trgovaca na crno tržište. U vrijeme raspada carstva, inflacija je bila tolika da vlada nije mogla plaćati vojsku, iako su porezi bili rekordno visoki. Pobunjena vojska okrenula se protiv carstva, što je dovelo do njegovog kolapsa