
Carski rez povećava rizik od jedne bolesti kod djeteta: 'Treba razgovarati o tome'

Znanstvenici s Karolinska instituta istražuju kako odsutnost prirodnih porođajnih procesa može utjecati na imunološki razvoj novorođenčadi
Djeca rođena planiranim carskim rezom imaju povećan rizik od razvoja akutne limfoblastične leukemije (ALL) kasnije u životu. To pokazuje studija koju su proveli istraživači s Karolinska instituta. Istraživači naglašavaju da rizik i dalje ostaje nizak.
Studija, objavljena u časopisu The International Journal of Cancer, obuhvaća gotovo 2,5 milijuna djece rođene u Švedskoj u dva razdoblja, od 1982. do 1989. te od 1999. do 2015. godine. Od toga je 15,5 % djece rođeno carskim rezom, odnosno gotovo 376.000 djece. Među cijelom skupinom, 1.495 djece kasnije je oboljelo od leukemije.
Pomoću Registra o porodu, istraživači su uspjeli razlikovati planirane i hitne carske rezove. Djeca koja su kasnije oboljela od leukemije bila su prekomjerno zastupljena u skupini rođenoj planiranim carskim rezom. Posebno je porastao rizik od najčešćeg oblika dječje leukemije – akutne limfoblastične leukemije (ALL). Rizik od ALL-a bio je 21 % viši kod djece rođene planiranim carskim rezom nego kod djece rođene vaginalnim putem.
Rizik od razvoja najčešćeg oblika ALL-a, B-stanične akutne limfoblastične leukemije (B-ALL), bio je 29 % viši kod onih rođenih planiranim carskim rezom. Povećani rizik zadržao se i nakon što su istraživači uzeli u obzir druge relevantne čimbenike kod majki i djece. Rizik je bio izraženiji kod dječaka nego kod djevojčica te kod mlađe djece.
Istraživači naglašavaju kako je ukupni rizik i dalje nizak, bez obzira na način poroda. Između 50 i 70 švedske djece godišnje oboli od B-ALL-a. Prema istraživačima, dodatni rizik povezan s planiranim carskim rezovima odgovara otprilike jednom dodatnom slučaju B-ALL-a godišnje.
"Carski rezovi su važan i često životno spašavajući dio opstetričke skrbi. Ne želimo da se majke osjećaju uznemireno zbog medicinski opravdanih carskih rezova. No, kada se ovi rezultati kombiniraju s drugim studijama koje pokazuju da je kod djece rođene planiranim carskim rezom povećan rizik od kasnije pojave astme, alergija ili dijabetesa tipa 1, ima smisla razgovarati o carskim rezovima koji nisu medicinski nužni“, kaže Christina-Evmorfia Kampitsi, istraživačica na Institutu za medicinu okoliša Karolinska instituta i glavna autorica studije.
Istraživači raspravljaju o mogućim mehanizmima koji bi mogli objasniti zašto planirani, a ne hitni carski rezovi nose povećani rizik od određenih bolesti, a svi su povezani s imunološkim čimbenicima. Naime, hitni carski rezovi obično započinju kao vaginalni porod. To uzrokuje stres za bebu i izloženost vaginalnim bakterijama ako je vodenjak puknuo.
Kod planiranih carskih rezova, koji se najčešće izvode prije nego što porod prirodno započne, dijete ne doživljava takav stres niti dolazi u kontakt s vaginalnim bakterijama. Istraživači sugeriraju da bi ta razlika mogla pomoći objasniti povećani rizik od ALL-a te vjeruju da studija može pridonijeti boljem razumijevanju uzroka ALL-a kod djece.
Neki rezultati nisu dosegnuli prag statističke značajnosti, što znači da se mogućnost slučajnosti ne može u potpunosti isključiti, piše Medical Xpress.
"Srećom, ALL je rijetka bolest. To znači da je potrebno mnogo carskih rezova kako bi se dobio statistički značajan rezultat, a teško je prikupiti tako velik uzorak u švedskoj registarskoj studiji. Ipak, rezultati su vrlo blizu značajnosti, u skladu su s onim što su pokazale prethodne studije i zadržavaju se i nakon prilagodbi za druge čimbenike, što ih i dalje čini relevantnima", kaže istraživačica.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Od potrage za ubojicom do 'svi su ludi za speedom': Ovo je Direktov pregled dana





















