PUT BEZ BOLI? /

Carski rez povećava rizik od jedne bolesti kod djeteta: 'Treba razgovarati o tome'

Znanstvenici s Karolinska instituta istražuju kako odsutnost prirodnih porođajnih procesa može utjecati na imunološki razvoj novorođenčadi

VOYO logo
VOYO logo

Djeca rođena planiranim carskim rezom imaju povećan rizik od razvoja akutne limfoblastične leukemije (ALL) kasnije u životu. To pokazuje studija koju su proveli istraživači s Karolinska instituta. Istraživači naglašavaju da rizik i dalje ostaje nizak.

Studija, objavljena u časopisu The International Journal of Cancer, obuhvaća gotovo 2,5 milijuna djece rođene u Švedskoj u dva razdoblja, od 1982. do 1989. te od 1999. do 2015. godine. Od toga je 15,5 % djece rođeno carskim rezom, odnosno gotovo 376.000 djece. Među cijelom skupinom, 1.495 djece kasnije je oboljelo od leukemije.

Pomoću Registra o porodu, istraživači su uspjeli razlikovati planirane i hitne carske rezove. Djeca koja su kasnije oboljela od leukemije bila su prekomjerno zastupljena u skupini rođenoj planiranim carskim rezom. Posebno je porastao rizik od najčešćeg oblika dječje leukemije – akutne limfoblastične leukemije (ALL). Rizik od ALL-a bio je 21 % viši kod djece rođene planiranim carskim rezom nego kod djece rođene vaginalnim putem.

Rizik od razvoja najčešćeg oblika ALL-a, B-stanične akutne limfoblastične leukemije (B-ALL), bio je 29 % viši kod onih rođenih planiranim carskim rezom. Povećani rizik zadržao se i nakon što su istraživači uzeli u obzir druge relevantne čimbenike kod majki i djece. Rizik je bio izraženiji kod dječaka nego kod djevojčica te kod mlađe djece.

Istraživači naglašavaju kako je ukupni rizik i dalje nizak, bez obzira na način poroda. Između 50 i 70 švedske djece godišnje oboli od B-ALL-a. Prema istraživačima, dodatni rizik povezan s planiranim carskim rezovima odgovara otprilike jednom dodatnom slučaju B-ALL-a godišnje.

"Carski rezovi su važan i često životno spašavajući dio opstetričke skrbi. Ne želimo da se majke osjećaju uznemireno zbog medicinski opravdanih carskih rezova. No, kada se ovi rezultati kombiniraju s drugim studijama koje pokazuju da je kod djece rođene planiranim carskim rezom povećan rizik od kasnije pojave astme, alergija ili dijabetesa tipa 1, ima smisla razgovarati o carskim rezovima koji nisu medicinski nužni“, kaže Christina-Evmorfia Kampitsi, istraživačica na Institutu za medicinu okoliša Karolinska instituta i glavna autorica studije.

Istraživači raspravljaju o mogućim mehanizmima koji bi mogli objasniti zašto planirani, a ne hitni carski rezovi nose povećani rizik od određenih bolesti, a svi su povezani s imunološkim čimbenicima. Naime, hitni carski rezovi obično započinju kao vaginalni porod. To uzrokuje stres za bebu i izloženost vaginalnim bakterijama ako je vodenjak puknuo.

Kod planiranih carskih rezova, koji se najčešće izvode prije nego što porod prirodno započne, dijete ne doživljava takav stres niti dolazi u kontakt s vaginalnim bakterijama. Istraživači sugeriraju da bi ta razlika mogla pomoći objasniti povećani rizik od ALL-a te vjeruju da studija može pridonijeti boljem razumijevanju uzroka ALL-a kod djece.

Neki rezultati nisu dosegnuli prag statističke značajnosti, što znači da se mogućnost slučajnosti ne može u potpunosti isključiti, piše Medical Xpress.

"Srećom, ALL je rijetka bolest. To znači da je potrebno mnogo carskih rezova kako bi se dobio statistički značajan rezultat, a teško je prikupiti tako velik uzorak u švedskoj registarskoj studiji. Ipak, rezultati su vrlo blizu značajnosti, u skladu su s onim što su pokazale prethodne studije i zadržavaju se i nakon prilagodbi za druge čimbenike, što ih i dalje čini relevantnima", kaže istraživačica.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Od potrage za ubojicom do 'svi su ludi za speedom': Ovo je Direktov pregled dana

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali