
Stingova turneja Symphonicity u sklopu koje je nastupio u zagrebačkoj Areni u ponedjeljak možda neće ostati zabilježena kao najbolja u njegovoj karijeri, no petnaestak tisuća oduševljenih obožavatelja koji ipak nisu ispunili najveću dvoranu u Hrvatskoj do kraja (za što je vjerojatno kriva vrlo visoka cijena karata), pamtit će ga sigurno kao jedan od najboljih i najzanimljivijih koncerata na kojima su bili.
Počeo je krajnje jednostavno, na efektnu pozornicu bez suvišnih specijalnih efekata, ispred 40-ak članova britanske Kraljevske filharmonije, Sting je izašao bez puno uvoda i svojim glasom odmah osvojio publiku.
Otvorio je s
Baš kao i Sting, uostalom. On ne 'odrađuje' gaže, već iskreno uživa u svakom koncertu, svakoj pjesmi i ne štedi glas.
Ipak, nije to bio rock koncert kakav su priželjkivali stari fanovi Policea, već jedan drugačiji Sting, još jedan eksperiment starog majstora koji se ne libi ponovno otkrivati i reinterpretirati vlastita djela.
arti-201011080789006A Stingove pjesme u verziji s filharmonijom (kojom je nadahnuto ravnao maestro Steven Mercurio) zvuče na trenutke baš kao da su takve zamišljene, kao da su za filharmoniju i napisane.
Frenetičan kraj
Uslijedila je još jedna legendarna pjesma,
Dok je na nekim pjesmama, poput
Na
Koncert je, s 20-minutnom pauzom, trajao dva i pol sata, a drugi je dio bio puno žešći - dio publike u parteru ustao je i ispunio prostor pred pozornicom i u prolazu u sredini između redova sjedala.
Završio je frenetičnim rock bisom u kojem je cijela dvorana ustala na noge. Nakon
Sve u svemu, bio je to fantastičan koncert starog majstora koji je izvrstan u svakom izdanju. No, nakon koncerta u Lisinskom prije dvije godine, na kojem je promovirao svoj album klasične glazbe i svirao lutnju, a koji je dobio podijeljene kritike, te nakon ovog gostovanja s Kraljevskom filharmonijom, bilo bi lijepo Stinga vidjeti i u klasičnom, rock izdanju.
arti-201011080789006 arti-201009160598006 arti-200911260809006


















