Zašto trebate podržati referendum o outsourcingu?

Sedamnaest sindikata javnih i državnih službi od 5. do 18. lipnja 2014. godine provodi akciju prikupljanja potpisa birača za raspisivanje referenduma o donošenju zakona protiv outsourcinga, odnosno protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru.

Potpisi se skupljaju u 128 gradova, a za raspisivanje referenduma potrebno je skupiti 375.000 potpisa.

'Zaustavit ćemo Vladu uz pomoć građana'

"Zaustavit ćemo Vladu u provođenju jedne bezumne odluke i to će će učiniti ovih 17 sindikata s potporom građana. Mi sami to ne možemo napraviti", poručio je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić u srijedu. Izrazio je uvjerenje da će građani prepoznati pravičnost cilja u interesu radništva, odnosno svih onih koji rade u javnom sektoru, kao i svih građana.

"Nećemo dopustiti Vladi da nešto što je kvalitetno i relativno jeftino postane nekvalitetno i skuplje", kazao je Stipić te pozvao medije i građane da s njima budu i 19. lipnja 'kada će biti kraj priče sa sretnim završetkom koji su organizirali sindikati'.

'Antologijska glupost'

Predsjednik Velikoga vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić istaknuo je kako se na primjeru 'outsourcinga' pokazuje ideologija neoliberalizma, kojom se uvodi privatizacija u javni sektor bez ikakve računice. Zapitao se zašto se outsouucing uvodi bez kalkulacija o njegovoj isplativosti, a 'antologijskom glupošću' nazvao je navodnu izjavu potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, koju su prenijeli mediji, da je odluku o "outsourcingu" Vlada donijela iako nije izračunala je li uopće isplativa. Ribić je kazao kako se nakon toga može zaključiti i da je netko drugi umjesto Vlade donio takvu odluku, upitavši tko to onda upravlja zemljenom, Vlada ili 'strani faktori koji nameću rješenja koja proizlaze iz ideologije neoliberalizma'.

'Žele rasturiti javni sektor i javne službe'

"Ideja je rasturiti javni sektor i javne službe", poručio je i istaknuo kako su sindikati prepreka tome.

Sindikati iz javnog sektora drže da je Vladina odluka o 'outsourcingu' neosnovnih djelatnosti u tom sektoru, u kojem radi 26.500 zaposlenika, 'avanturistička, bez analize, nepripremljena, neozbiljna i nekorektna prema sindikatima'.

Privatizacija javnih dobara

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat zdravstva ustvrdili su da je cilj outsourcinga punjenje 'džepova rođacima i prijateljima političara preko leđa obespravljenih radnika, na uštrb kvalitete usluga'.

Upozorili su i da je riječ o početku privatizacije javnih dobara - škola i bolnica, nakon što je privatizacijom 90-ih uništena hrvatska industrija.

Profit iznad radničkih i ljudskih prava

Iz sektora se, kažu, izdvajaju spremačice, kuharice i pralje, koje s 30 godina staža, mjesečno zarađuju 2.700 kuna. Kolike će tu biti uštede, upitali su i istaknuli da je u igri 'daleko veći zalogaj i interes'. Upozoravaju da se izdvajanjem pomoćnih službi u privatni sektor - čistačica, pralja i domara, već krenulo u segmentu prosvjete, socijale i kulture. U zdravstvu je to za sada spriječeno, no upitno je do kada.

"Jedini način da se to dugoročno spriječi je donošenje zakona", kaže predsjednica Sindikata zdravstva koja upozorava da je privatizacija pomoćnih službi u sustavu zdravstva ulaz za bolničke infekcije. "To će se odraziti na zdravlje bolesnika, ali i poskupjeti izdvajanja za zdravstvo, koje je i sada financijski devastirano", kaže Belobrajić Čahut.

Rekonstrukcija umjesto outsourcinga

Umjesto najavljenog outsourcinga, Novosel je pozivao na 'restrukturiranje javnog i državnog sektora od političkih podobnika koje su sve vlasti i vlade u proteklih 20 godina akumulirale u te sektore'.

Ključni je problem, ističe, što na odgovornim, rukovodećim mjestima sjede stranački podobnici, nesposobni profitabilno organizirati javne djelatnosti. "Oni su jedino u stanju nekome pogodovati, s nekime dilati i uzimati proviziju", ustvrdio je predsjednik SSSH, pozvavši građane da daju svoj potpis i jasno kažu da im ne treba još jedna privatizacija na hrvatski način.

Što je točno outsourcing?

Outsourcing podrazumijeva prijenos poduzeća, dijela poduzeća ili djelatnosti s jednog poslodavca na drugog, uslijed čega dolazi i do prijenosa ugovora o radu radnika, koji rade kod tog poslodavca u djelatnosti koja se prenosi. Dakle, riječ je o pojavi da se radnika ili radnicu iznajmi ili preseli iz jednog poduzeća drugom. "Najčešće se radi o sekundarnim djelatnostima, poput usluga čišćenja i kuhanja u školama ili bolnicama. Tu je opet vidljiva feminizacija zanimanja i diskriminacija žena jer upravo takve poslove obavljaju žene, koje onda mahom imaju niže nadnice i rade u nesigurnim uvjetima rada. Outsourcingom se ugrožava sigurnost i prava radnika, ugrožavaju se standardi usluge, pada kvaliteta poslovnog procesa, radnik nema izbora nego seli automatski po nalogu poslodavca, često se vrlo brzo kreću smanjivanja plaća i otkazi, a rad se vodi kao materijalni trošak", pojašnjava pravnica CESI Ena Knežević.