Vlada je već dogovorila da Veliki i Mali škoj idu BiH?

Hrvatski dnevni tisak posljednjih dana intenzivno prenosi dojam o velikoj iznenađenosti domaće vlade zahtjevom bosanskohercegovačkih im kolega – prošlog ponedjeljka na zagrebačkom susretu ministara prometa - da se prvo riješi ukupni međudržavni sporazum o granici, a tek potom da se dvije strane usuglase o gradnji Pelješkog mosta i hrvatskog cestovnog koridora u zaleđu Neuma. Ali, prema informacijama Deutsche Wellea iz visokih diplomatskih krugova, prvenstveno se radi o taktičkom odvlačenju pozornosti javnosti s već dogovorene ratifikacije sporazuma o granicama u Hrvatskom saboru, a koji su još 1999. godine potpisali tadašnji predsjednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, piše Igor Lasić u Deutsche Welleu .

"Hrvatski i bosanskohercegovački ministri sporazumjeli su se oko ratifikacije, kojom bi službeno završile rasprave o svim graničnim otvorenim pitanjima, već i prije sastanka u Zagrebu, na prethodnim susretima. I već je bilo jasno da prije konačne saborske potvrde sporazuma, koji je bosanskohercegovački parlament odavno prihvatio, neće biti riješena ni pitanja mosta niti koridora. Uostalom, također se zna i da bi to trebalo biti realizirano prije trilateralnog sastanka u Bruxellesu, zakazanog za rujan", otkriva izvor za list.

Time bi dva sporna otočića u Malostonskom kanalu, Veliki i Mali škoj, definitivno pripala Bosni i Hercegovini, što bi utjecalo i na opseg teritorijalnih voda te države, kao i vezu s otvorenim morem.

HDZ protiv odluke Franje Tuđmana

No, riječ je o problemu na koji se u dijelu hrvatske javnosti gleda veoma negativno, posebice otkako se, u novije doba, HDZ usprotivio toj nakani svog i državnog prvog predsjednika, a koju danas oživljavaju SDP i HNS. Zato hrvatska vlada posljednjih dana spominje i svoju sklonost međunarodnoj arbitraži, mada diplomatski izvor Deutsche Wellea smatra da je i tu riječ o nekoj vrsti zametanja tragova, budući da bi Hrvatskoj arbitraža donijela više komplikacija negoli koristi, što bi osnovni projekt autoceste drastično usporilo.

Hrvatska bi se uz ratifikaciju, međutim, sa susjedom lakše dogovorila o gradnji mosta, ali bi se u njezinu korist riješio i spor oko granične linije na rijeci Uni pokraj Kostajnice. Naposljetku, hrvatska bi strana dobila mogućnost gradnje autoceste između Ploča i Dubrovnika, koridorom preko Bosne i Hercegovine u neumskom zaleđu, dok bi BiH ostvarila pravo na povlašteno korištenje obližnje Luke Ploče, što bi u praksi također bio svojevrsni koridor.