U 89. GODINI /

Umro je Papa Franjo: Poznat uzrok smrti, zapečatili njegov apartman

Sveti otac Franjo vodio je Katoličku crkvu od ožujka 2013. godine

VOYO logo
VOYO logo

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan na Uskrsni ponedjeljak. Tužnu vijest potvrdio je kardinal Joseph Farrell u priopćenju koje je objavio Vatikan. "Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7.35 sati rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi", piše u priopćenju.

Ključni događaji:

Papa je preminuo u 89. godini života, bit će pokopan u rimskoj bazilici sv. Marije Velike

Prema vatikanskom pravu, pogreb pape mora se održati u roku od devet dana

U Vatikanu je nastupila sedisvakancija - razdoblje bez Pape

Vatikan i službeno objavio od čega je papa Franjo preminuo

Zapečatili apartman u kojem je papa živio

Vatikan je objavio video u kojem se vidi kako stavljaju pečat na papin apartman.

Papa Franjo od svog je izbora 2013. živio u gostinjskoj kući, Domu svete Marte u Vatikanu, nedaleko od bazilike svetog Petra.

Na početku svog papinstva, odbio je živjeti u apartmanu u Apostolskoj palači.

Objavljena papina oporuka

20.30 - Vatikan je u ponedjeljak u večernjim satima objavio oporuku pape Franje. Više pročitajte OVDJE.

Vatikan objavio od čega je papa Franjo preminuo

20.22 - Vatikan je objavio detalje o smrti pape Franje kao i od čega je preminuo.

"Potvrđujem da je Njegova Svetost Franjo (Jorge Mario Bergoglio), rođen u Buenos Airesu (Argentina) 17. prosinca 1936., s prebivalištem u Vatikanu, državljanin Vatikana, preminuo u 7.35 sati dana 21.04.2025. u svom apartmanu u Domus Santa Marta (Vatikan) zbog: moždanog udara, kome, nepovratnog kardiocirkulatornog kolapsa.

Bolovao je od: Prethodne epizode akutne respiratorne insuficijencije uzrokovane obostranom višemikrobnom upalom pluća, Višestrukih bronhiektazija, Visokog krvnog tlaka, Dijabetesa tipa II. Utvrđivanje smrti izvršeno je elektrokardiotanatografskom registracijom. Izjavljujem da su uzroci smrti, prema mojoj stručnoj procjeni i savjesti, gore navedeni", stoji u objavi koju potpisuje Ravnatelj Uprave za zdravstvo i higijenu Države Grada Vatikana, Prof. Andrea Arcangeli.

Večeras krunica za papu

19.54 - Rim, Vatikan i cijeli svijet oplakuju smrt Pape, brojni hodočasnici već su sada ovdje na Trgu svetog Petra. Tisuće su stigle iz cijelog svijeta kako bi u Vatikanu proslavili Uskrs zajedno s Papom Franjom.

No, dočekala ih je jutros tužna vijest. Na videozidovima na Trgu svetog Petra već je objavljeno da se večeras u 20.00 sati očekuje molitva krunice. Tu su i brojni hrvatski hodočasnici.

Više pročitajte OVDJE.

Monsinjor Vinko Puljić ne putuje u Vatikan

17.50 - Monsinjor Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru ipak ne putuje u Rim iz zdravstvenih razloga te neće moći sudjelovati u izboru novog pape. Komentirao je pontifikat pape Franje

VIŠE POGLEDAJTE U PRILOGU: Monsinjor Vinko Puljić: 'Ovaj papa ostavio je i mnoga razočarenja'

Hoće li Hrvatska proglasiti Dan žalosti zbog smrti pape Franje?

17.40 - Hoće li u Hrvatskoj biti proglašen dan žalosti, još nije poznato. Postoji iskustvo nakon smrti pape Ivana Pavla II. Hrvatska je tada proglasila tri dana žalosti. Premijer je trenutačno na povratku iz Rima. Sutra je na obljetnici proboja iz Jasenovca i vjerojatno ćemo ovu informaciju imati sutra i znati što će Vlada odlučiti.

Hrvatski filozof osobno je upoznao papu Franju

16.05 - Poznati hrvatski filozof Jure Zovko imao je priliku prošle godine i osobno upoznati papu Franju tijekom održavanja Svjetskog kongresa filozofije u Rimu na kojem je bilo preko 7 tisuća sudionika, pa se za Net.hr prisjetio impresivnog i inspirativnog govora pape Franje filozofima. Poručio im je da budu otvoreni za dijalog, za slušanje, te da bi ono što je Isus rekao apostolima moglo biti prihvatljivo i filozofima. Više pročitajte OVDJE

Što je točno Franjo govorio o Stepincu? 

15.20 - Papa Franjo će u Hrvatskoj ostati upamćen prvenstveno po svojoj odluci da odgodi kanonizaciju već blaženog Alojzija Stepinca, ali i po njegovim pozitivnim porukama vjernicima, naglasku na ekumenizmu i socijalnoj pravdi. Iako nije posjetio Hrvatsku, njegov pontifikat je značajno utjecao na crkveni i društveni život u zemlji.

VIŠE POGLEDAJTE U PRILOGU: Evo zašto papa nije proglasio Stepinca svetim?

Simboličan oproštaj pape Franje

15.10 - Papina smrt ne donosi samo kraj jedne ere, već i početak razdoblja bez poglavara Katoličke crkve, koje će kulminirati izborom novog pape kroz konklavu u Vatikanu. O svemu smo razgovarali s patrom Tvrtkom Barunom.

VIŠE POGLEDAJTE U PRILOGU: Odmak od klerikalizma i u smrti: Papa Franjo bira drugačiji put

Otkriven mogući uzrok smrti

14.40 - Cerebralno krvarenje mogući je uzrok smrti pape Franje, a ne respiratorni problemi koji proizlaze iz njegove nedavne po život opasne upale pluća, objavila je ANSA pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Prema onome što ANSA doznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjine smrti. Njegova smrt nastupila je iznenada jutros u 7:35 i, kako se navodi, nije u izravnoj vezi s bolestima dišnog sustava. Moždano krvarenje zapravo je lošija i pogubnija varijanta moždanog udara.

Premještaj tijela

14.21 - Odgovarajući na pitanja novinara, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Matteo Bruni, priopćio je sljedeće:

"Premještaj tijela Svetog Oca u Vatikansku baziliku radi odavanja počasti svih vjernika mogao bi se dogoditi u srijedu ujutro, 23. travnja 2025., prema pravilima koja će biti određena i priopćena sutra, nakon prve kongregacije kardinala".

Plenković izrazio duboku sućut

13.40 - Premijer Andrej Plenković izrazio je duboku sućut povodom smrti Svetog Oca Franje. U poruci upućenoj kardinalu Kevinu Farrellu, kamerlengu Svete Rimske Crkve, premijer se oprostio od Pape čije je riječi, kako je ranije istaknuo, imao priliku čuti i osobno – svega nekoliko sati prije njegove smrti.

Plenkovićevu poruku možete pročitati u cijelosti OVDJE.

Papa će biti pokopan u rimskoj bazilici sv. Marije Velike

12.11 - Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa. Argentinski papa, koji je preminuo u ponedjeljak u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put da u više od tri stoljeća da ondje pokapaju papu. “Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: 'to je to mjesto'. "I tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024.

'Preselio se u Očev dom'

11.50 - Iz Nadbiskupskog ordinarijata su se oglasili priopćenjem o smrti pape Franje.

"U ozračju najveće kršćanske svetkovine, mi vjernici Splitsko-makarske nadbiskupije, s čvrstom vjerom i nadom u uskrsnuće tijela, primili smo vijest da je Papa Franjo preselio u Očev dom. Zahvalni smo za svjedočanstvo njegovoga života i njegovo služenje puku Božjem kao redovnik, svećenik, biskup i papa koje je sažeto u geslu “Miserando atque eligendo”: Kristov pogled pun je milosrđa prema čovjeku grješniku, a istodobno tog istog čovjeka odabire da bude glasnik Radosne vijesti, svjetlo svijeta i sol zemlje. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji spomenut ćemo se dragoga nam pape Franje u svim svetim misama u molitvi vjernika, osobito u sljedeću nedjelju Božjega milosrđa, kao i u našim osobnim molitvama. U zajedništvu sa svim katolicima diljem svijeta, molimo Krista Uskrsloga da svoj milosrdni pogled svrne na Jorge Marija Bergoglia - Papu Franju te ga odabere u zajedništvo nebeske Crkve", piše Nadbiskupski ordinarijat.

Tijekom 15 godina biskupstva, Papa Franjo je putovao je javnim prijevozom

<meta charset="utf-8"><strong>11.35</strong> - U trenutku smrti Pape Franje, sjećanja se vraćaju na iznenađujući početak njegova pontifikata.

Argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio, tada gotovo nepoznat široj javnosti, stigao je u Rim na konklavu koja je uslijedila nakon povlačenja Pape Benedikta XVI., ni ne sluteći da bi upravo on mogao biti izabran. Toliko je bio siguran u svoj povratak u domovinu da je unaprijed kupio povratnu kartu za Buenos Aires. Nije bio jedini koji nije vjerovao u takvu mogućnost — ni kladionice mu nisu bile sklone, dajući mu tek simbolične šanse, s koeficijentom 25:1. A onda, gotovo iz sjene, postao je Papa Franjo — prvi papa iz Latinske Amerike, prvi isusovac na Petrovoj stolici i čovjek koji će svojim pontifikatom ostaviti neizbrisiv trag u povijesti Crkve.

<meta charset="utf-8">Više čitajte <strong><a href="https://net.hr/danas/svijet/put-do-svete-stolice-skromni-latinoamerikanac-kojem-su-i-kladnionice-davale-minimalne-sanse-za-pobjedu-6ccbc620-f158-11ef-b372-ee0b203e749c">OVDJE</a><a href="https://net.hr/danas/svijet/sto-je-sedisvakancija-razdoblje-bez-pape-c453c688-1e8d-11f0-986f-5aa096cf6e8e">.</a></strong>

Kako se bira novi papa?

<meta charset="utf-8"><strong>11.15</strong> - Odlučuju i hrvatski kardinali.

Obredi koji okružuju izbor pape stari su stoljećima. Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutačno 138, među kojima i Josip Bozanić.

Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu prisegu na tajnost i izoliraju se od vanjskog svijeta. Naziv konklava dolazi od latinskog izraza cum clave (pod ključem). 

<meta charset="utf-8">Više čitajte <strong><a href="https://net.hr/danas/vijesti/kako-se-bira-papa-8bf21f0a-1e8e-11f0-a816-5aa096cf6e8e">OVDJE</a><a href="https://net.hr/danas/svijet/sto-je-sedisvakancija-razdoblje-bez-pape-c453c688-1e8d-11f0-986f-5aa096cf6e8e">.</a></strong>

Stižu prve reakcije hrvatskih političara na smrt pape Franje

11:06 - Politički lideri iz Hrvatske i svijeta uputili su riječi sućuti i zahvalnosti čovjeku koji je svojim djelima nadahnjivao milijune.

Siniša Hajdaš Dončić i SDP na društvenim mrežama oprostili su se od pape Franje, izrazili su sućut svim vjernicima.

"Papa Franjo bio je simbol skromnosti, hrabrosti i suosjećanja, a njegove riječi i djela ostavili su dubok trag među vjernicima i svima koji su vjerovali u čovječnost, pravdu i mir", napisali su.

<meta charset="utf-8">Više čitajte <strong><a href="https://net.hr/danas/vijesti/uzivo-reakcije-politicara-na-smrt-pape-franje-6f1af2f2-1e8f-11f0-8dae-5aa096cf6e8e">OVDJE</a><a href="https://net.hr/danas/svijet/sto-je-sedisvakancija-razdoblje-bez-pape-c453c688-1e8d-11f0-986f-5aa096cf6e8e">.</a></strong>

Papa Franjo volio je nogomet, ali navijao je samo za jedan klub

11.01 - Papa Franjo srce je dao onome koji ga je, kako je i sam rekao, osvojio svojom jednostavnošću

Osim po svojoj jednostavnosti, toplini i zalaganju za marginalizirane, papa Franjo ostavio je trajan dojam i kao strastveni zaljubljenik u nogomet. Iako je odrastao u Buenos Airesu i životno bio vezan za argentinski klub San Lorenzo, jednom je prilikom u razgovoru za talijansku televiziju Rai otvoreno govorio o tome tko mu je najviše prirastao srcu kada je riječ o nogometnim legendama.

<meta charset="utf-8">Više čitajte <strong><a href="https://net.hr/sport/na-rubu-sporta/najdrazi-nogometas-pape-franje-pele-messi-maradona-f965d392-1e8e-11f0-abc2-5aa096cf6e8e">OVDJE</a></strong>.

Razdoblje bez pape

11.03 - Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak u Vatikanu je nastupila sedisvakancija - razdoblje bez Pape.

Termin sedisvakancija dolazi od latinskog "sede vacante" (prazna stolica) i odnosi se na razdoblje u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i "majci svih crkava".

Više čitajte OVDJE.

Kako je Jorge Mario Bergoglio promijenio lice Katoličke crkve?

10.56 - Argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio bio je relativan autsajder kad je 2013. izabran za nasljednika Benedikta XVI. U pontifikatu je promijenio lice modernog papinstva izbjegavajući pompu i privilegije, ali pokušaji da Katoličku Crkvu učini uključivijom izazvali su otpore u konzervativnim krugovima.

Više čitajte OVDJE.

Veliki zdravstveni problemi

Poglavar Katoličke crkve primljen je zbog bronhitisa u rimsku bolnicu Gemelli u petak 14. veljače. Tri dana poslije Vatikan je priopćio da se bolest razvila u polimikrobnu infekciju dišnih putova i da sve pretrage "ukazuju na složenu kliničku sliku” zbog čega su mu liječnici promijenili terapiju.

Polimikrobne infekcije uzrokovane su različitim kombinacijama virusa, bakterija, gljivica ili parazita. U utorak 18. veljače iz Vatikana su priopćili da je riječ o obostranoj upali pluća.

Papa Franjo u protekle je dvije godine bolovao od upale pluća, gripe i niza drugih zdravstvenih problema što ga je posebno pogađalo jer mu je u mladosti odstranjen dio desnog plućnog krila.

U veljači prošle godine bio je na pregledu u bolnici nakon gripe, no vratio se u Vatikan istog dana. U rujnu prošle godine otkazao je svoje obaveze zbog blagih simptoma gripe, kako ih je tada opisala Sveta Stolica.

Krajem 2023. papa je otkazao planirano putovanje na klimatski skup COP28 u Dubaiju, opet zbog upale pluća.

Usprkos bolesti, papa je nastavljao sa svojim dnevnim dužnostima koliko god je mogao i uspijevao.

Papa je u lipnju 2023. operirao trbušnu kilu. Također je bio smješten u bolnicu Gemelli, najveću u gradu, koja ima poseban odjel za tretman papa.

Pontifikat dug 12 godina

Argentinski kardinal pravim imenom Jorge Mario Bergoglio, tada 76-godišnjak, izabran je za Papu nakon odreknuća svog prethodnika pape Benedikta XVI. Bio je to prvi izbor pape koji nije iz Europe nakon 1.300 godina. Novog papu biralo je 115 kardinala, a izabran dvotrećinskom većinom glasova.

Prvi isusovac na ovoj dužnosti, Franjo koji je postao papa u ožujku 2013., od početka je bio popularan, iako je nerijetko bio meta kritičara nakon reformi kojima je promijenio model upravljanja Crkvom.

Franjin plan je bio reformirati upravljanje Crkvom, počistiti sumnjive financije i okrenuti je prema van. U svom pontifikatu dugom 12 godina Papa Franjo, čiji je glas dopirao i do više od milijardu i 300 milijuna katolika na svijetu, inzistirao je na pitanjima socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica.

No neki su kritizirali Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, smatrajući da odbacuje tradicije papinske službe i da vrlo osobnim pristupom u upravljanju Crkvom ide predaleko.

Mnogi smatraju da je Franjo bio jedan posve drukčiji papa, najmoderniji i najbliži običnom čovjeku od svih dosadašnjih poglavara Katoličke Crkve. Vrijeme će pokazati što je točno papa Franjo iz svom pontifikatu ostavio iza sebe.

POGLEDJTE VIDEO: Dirljive scene iz svijeta, svi mole za ozdravljenje pape: 'Puno je mržnje, on je glas ljubavi'

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali