Ovakav pad Amerikanci nisu vidjeli 50 godina: 'Zbog toga će u Hrvatskoj nešto pojeftiniti'

Američki dolar imao je najgoru prvu polovicu godine u više od 50 godina, pao je za 10,8 posto u odnosu na košaricu valuta od početka 2025., i to je njegov najgori učinak u prvih šest mjeseci još od 1973. te najgore polugodište od druge polovice 1991. godine.

Ulagači se rješavaju američke valute zbog zabrinutosti da Trumpova ekonomska politika ugrožava ulogu dolara kao sigurnog utočišta. Strah potpiruje i povećanje američkog nacionalnog duga koji je na povijesnoj razini, a analitičari UniCredita primjećuju da je u toj igri profitirao euro, koji je porastao za pet posto, objavljuje britanski The Guardian.

David Morrison, analitičar financijske tvrtke Trade Nation, objasnio je zašto dolar gubi snagu: "Trumpove carine, činjenica da mnogi investitori njegovu administraciju smatraju pomalo kaotičnom, zajedno sa zabrinutošću zbog američkog nacionalnog duga, doveli su do toga da dolar izgubi na popularnosti."

Amerika je opterećena i visokim kamatama po kojima se zadužuje i koje također pritišću dolar.

Carine, deportacija, snižavanje kreditnog rejtinga

Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomskog odjela u ING Researchu, rekao je da je prvih šest mjeseci godine bilo "burno" te je pobrojao ključne događaje: "Carine, nestabilnost tržišta, pitanja o neovisnosti FED-a, snižavanje kreditnog rejtinga SAD-a, fiskalni poticaji na steroidima, rastući dug, deportacije, vizna ograničenja za strane studente, rat u Ukrajini koji ulazi u četvrtu godinu i njemački fiskalni zaokret s vjerojatnim udvostručenjem obrambene potrošnje."

Zanimljivo je kako je zapravo povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću dolar naglo ojačao jer na trenutak se vratilo povjerenje, vjerojatno nošeno osjećajem da će s njegovim poslovnom pozadinom porasti ulaganja iz svijeta. Ali nakon vrhunca u siječnju, indeks dolara je pao, dok se euro u međuvremenu stabilizirao, i to je njegova najjača razina od 2021. Štoviše, u Europi čak ne skrivaju da žele iskoristiti priliku za jačanjem eura dok se povjerenje u američki dolar poljuljalo, objavljuje CNBC.

 

Čemu toliko drame oko dolara?

Dolar je inače najčešće korištena svjetska rezervna valuta i čini gotovo 60 posto globalnih deviznih rezervi. On ima važnu ulogu u trgovini nafte i zlata te djeluje kao fiksator za valute, uključujući hongkonški dolar i saudijski rijal. Na drugom mjestu, i daleko iza dolara, je euro, koji čini 20 posto međunarodnih rezervi.

Indeks dolara – koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na košaricu glavnih konkurenata – pao je za više od 8 posto od početka godine.

Ovog tjedna predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde izjavila je da promjenjivi geopolitički krajolik daje europskim kreatorima politike priliku da podignu status eura i da "postoji čak i nesigurnost oko temelja sustava: dominantne uloge američkog dolara." Navela je da bi se mogla otvoriti vrata euru da "igra veću međunarodnu ulogu".

Euro bi mogao zaslužiti veći utjecaj

Smanjivanje jaza između dolara i eura bilo je "daleko od zajamčenog", istaknula je Lagarde, iako je ipak sugerirala da bi europska valuta mogla "zaslužiti" veći globalni utjecaj pravom kombinacijom politika.

"Prvo, Europa mora osigurati čvrste i vjerodostojne geopolitičke temelje održavanjem nepokolebljive predanosti otvorenoj trgovini i podupiranjem sigurnosnih sposobnosti.  Drugo, moramo ojačati naše ekonomske temelje kako bismo Europu učinili vrhunskim odredištem za globalni kapital, što omogućuju dublja i likvidnija tržišta kapitala. Treće, moramo ojačati naše pravne temelje braneći vladavinu prava – i političkim ujedinjenjem kako bismo se mogli oduprijeti vanjskim pritiscima", navela je.

U razgovoru s hrvatskim ekonomistima o tome kolika je panika u ovako strmoglavom padu indeksa dolara u odnosu na druge valute, potom kakav to ima utjecaj na Europu (a onda i na Hrvatsku), otkrivamo kako bi američka roba na našem tržištu trebala pojeftiniti, a naša pak roba u Americi poskupjeti. Na prvu zvuči dobro, ali više je slojeva koje treba gledati.

Je li Amerika namjerno oslabila dolar?

Prof. Mladen Vedriš s Visoke škole Effectus kaže da niži tečaj dolara za SAD znači jačanje njihove konkurencije i jačanje izvoza.

"Donedavno, kad je dolar bio izuzetno jak, to je otežavalo njihovu konkurentnost izvoza i mislim da je predsjednik Trump sa svojim savjetnicima i mjerama (uz postojeću generalnu političku nestabilnost) imao ideju ojačati izvoznu poziciju američke ekonomije, a smanjiti uvoz. Nadalje, niži tečaj dolara odgovara svima koji trguju naftom jer se njome trguje u dolarima pa niži dolar znači i nižu cijenu nafte. To bi se moralo odraziti za neko vrijeme na benzinskim pumpama pojeftinjenjem goriva", kaže prof. Vedriš.

I prof. Ljubo Jurčić slaže se da slabiji dolar jest način kojim se pokušava ojačati američka ekonomija, a kome to odgovara - ovisi o ulogama. 

'Paniku pumpaju kapitalisti'

"Ako ste kapitalist, koji ima kapital u dolarima, onda vam odgovara jaka američka valuta, tako da za manje dolara možete dobiti više eura, odnosno za jedan dolar može kupiti više ako dođete u Europu. Za proizvođače, koji izvoze iz Amerike u Europu, situacija je obrnuta - njegova se roba kupuje za manje eura nego prije jer je dolar oslabio. Naprosto je američka roba jeftinija po svijetu uz jeftiniji dolar pa se očekuje da američka roba postaje konkurentnija, da će se potaknuti američki izvoz. Kada dolar slabi u puno boljoj poziciji su proizvođači u Americi od kapitalista koji 'pumpaju' paniku kad dolar slabi", pojašnjava prof. Jurčić.

Igre s dolarom, prof. Jurčić sjeća se i s početka 1980-ih godina kada se, kaže, išlo čak direktnim letom iz Zagreba u New York u shopping zbog razlike u tečaju između dolara i marke. "Zbog tečaja u Americi je sve bilo jeftinije za 20 do 30 posto. Odeš praznog kofera i za 300 maraka kompletno se obučeš i vratiš", kaže. 

'Dolar će i dalje ostati broj 1'

Uvjeren je da će dolar i dalje zadržati poziciju svjetske broj jedan rezervne valute jer dvije trećine dolara kola po svijetu, odnosno nije u samoj Americi. "Potreba za američkim dolarom je velika, to je svjetska trgovačka valuta i rezervna valuta", ističe prof. Jurčić. O budućnosti eura koji sada jača prema dolaru kaže da udio eura kao rezervne valute ovisi o stabilnosti samog eura i o razvoju europske ekonomije. 

"No Europa zadnjih 20 godina stagnira u odnosu na Ameriku. Istina je da politički i drugi kriteriji imaju utjecaja, ali u suštini - na dugi rok ekonomija je ta koja utječe na ovo pitanje. Ako pogledate 50 novih tehnoloških kompanija u svijetu - niti jedna nije iz Europe", primjećuje.

Tko profitira od slabog dolara?

Na dvojbu tko u ovoj igri slabije američke valuta dobiva, a tko gubi, prof. Jurčić kaže da je SAD najveći uvoznik na svijetu koji doseže skoro 4.000 milijardi dolara uvoza. Iz Hrvatske najviše farmaceutske proizvode, strojeve kao što su transformaciju, oružje, ali ipak smatra da nećemo toliko profitirati u tečajnoj razlici jer smo naprosto premali. 

Ipak, prof. Vedriš smatra da bi uz slabiji dolar s vremenskim odmakom mogli kupovati jeftinije gorivo na hrvatskim crpkama. Koliko, za sad ne želi spekulirati jer je nafta roba koja brzo reagira na geopolitička previranja kakvih smo se nedavno nagledali, prije svega vezano za na Bliski istok. 

Pitanje je koliko Amerikanci mogu izdržati

O tome je li igra slabljenja dolara na duži rok dobro ili loše za SAD, prof. Vedriš kaže: "Osjećaji su pomiješani - kad bi to bilo na duži rok, pitanje je koliko to mogu Amerikanci izdržati jer je to pitanje koliko manje mogu kupiti za više dolara. Ako je to na kraći rok - na što cilja Trumpova administracija - to može utjecati da se poveća izvoz iz Amerike i smanji njihov uvoz."

Uz sve ovo, postoji i stajalište da dolar slabi jer investitori i centralne banke bježe u zlato. Stav je to Saše Ivanovića, financijskog stručnjaka koji se bavi poslovima investicijskog zlata i koji kaže da na zlato ne utječu geopolitičke krize, nego - centralne banke koje ga kupuju rješavajući se time dolara. 

Potkrepljuje to podacima da je zlato u godinu dana poskupjelo 32 posto, u pet godina 82 posto, a u zadnjih 20 godina čak 700 posto.

"Centralne banke počele su skidati rezerve dolara i usmjeravati se prema zlatu, njihova potražnja je rekordna u posljednje tri godine te potražnja centralnih banaka za zlatom premašuje tisuću tona godišnje. Istina, bio je period lude potražnje za zlatom u koroni i kad je krenuo rat u Ukrajini, ali sada centralne banke u svijetu godišnje otkupe 20 posto svog novoizrudarenog zlata. Htjele bi i više kupovati, ali to bi dodatno napumpalo cijenu pa to ne rade", uvjerava Ivanović.

Kaže, da su se centralne banke počele pomalo rješavati dolara još od 2018. "Tada je i prvi puta izvan vremena recesije počelo rasti brže zaduživanje od strane države u odnosu na javni sektor. Centralne banke su shvatile da tu nešto nije u redu i da dolar više nije toliko siguran – pa su počele mijenjati dolare za zlato. U vrijeme pandemije krenulo je ludilo, sve se zakompliciralo kad su rudnici i rafinerije bile zatvorene i najveći problem, na primjer kod nas u Hrvatskoj, je bio taj što se zlato nije moglo nabaviti iako su ljudi kupovali virtualno zlato i pristajali an to da ga dobiju 'nekad'. S tom praksom smo prestali dok se stvari nisu smirile. U isto vrijeme, SAD je šakom i kapom gurala novac u ekonomiju, većina tog novca završavala je u dionicama, koje su masovno počele rasti – ali prvi put i cijena zlata je rasla. To nam je bio jasan pokazatelj da centralne banke imaju ogroman utjecaj na cijenu zlata", ističe.

Dramatični trenutak 28. veljače 2022.

Po njemu se prijelomni trenutak dogodio točno na dan 28. veljače 2022. godine, kad su SAD blokirale 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske centralne banke. 

"Tada su centralne banke diljem svijeta shvatile da SAD može oduzeti rezerve onima čiju politiku ne podržavaju i počele su masovno prodavati dolare te kupovati zlato. Ovo je dovelo do velikog odvajanja kamatnih stopa i cijene zlata – iako su kamate visoke, cijena zlata i dalje su rasle, to se ranije nije događalo. Na spomenuti dan 28. veljače 2022. prvi put u povijesti dolazi do ogromnog razdvajanja krivulja kamata i cijene zlata jer su centralne banke shvatile što Amerikanci rade - da mogu, ako se ne slažu s nečijom politikom, oduzeti devizne rezerve tih država. Doslovno su centralne krenuli masovno prodavati dolare i mijenjati za zlatom, počeli su čistiti svoje portfelje", uvjeren je Ivanović. 

 

Kao dokaz da se centralne banke odmiču od dolara ističe da je 2000. godine 72 posto deviznih rezervi centralnih banaka bilo u dolarima, danas da je to oko 58 posto. "I pad se nastavlja. Najnovije izvješće World Gold Councila, koji radi anketu među središnjim bakama, pokazuje da 95 posto središnjih banaka očekuje povećanje zlatnih rezervi u idućih pet godina, to je povijesno visoki iznos. U istoj anketi 2023. svega 66 posto središnjih banaka reklo je da će povećati zlatne rezerve", kaže naš sugovornik. 

I sve to, dodaje, razlog je što cijena zlata raste, a ne geopolitička previranja i krize kao što je bila korona (da, ali u manjoj mjeri). Kao tezu nestabilnosti dolara i nepovjerenja u američko gospodarstvo ukazuje i na dug SAD-a koji je 1980. godine bio 35 posto u odnosu na BDP, danas da je taj omjer 123 posto. "SAD trenutačno duguje 37 bilijuna dolara, dok je 2008. dug bio 'samo' 10 bilijuna. U samo 17 godina povećali su dug za 27 bilijuna dolara", kaže.

Rezerve banaka u dolarima, zlatu i euru

Inače, rezerve centralnih banaka u devizama sada su oko 12 milijuna dolara, od čega je 7 bilijuna u dolarima. Na drugom mjestu rezervi je zlato, a euro je na trećem mjestu. 

A prema analizi London Bullion Market Association, cijena zlata bi do 2030. mogla doseći 7.000 dolara po unci – što je više od 100% rasta u odnosu na sadašnje razine. Naš sugovornik smatra da će nakon centralnih banaka, mali ulagači dodatno "napumpati" cijenu. 

"SAD je prezadužen, petina proračuna odlazi samo na kamate, povjerenje u dolar drastično narušen, a centralne banke diljem svijeta sve više kupuju zlato. Elon Musk je u Bijeloj kući imao zadatak drastično srezati potrošnju i to za dvije bilijarde dolara. Sad je Trump to zaboravio jer je vidio da nema načina da se to sreže, Musk nije napravio ono što je trebao. Geopolitički faktori poput BRICS-a dodatno smanjuju utjecaj dolara. Tehnologija će također smanjiti potrebu za dolarom u globalnim transakcijama" smatra Ivanović.

'Zlato ne može zamijeniti dolar'

Prof. Vedriš se slaže da zlato znači sigurnost, ali s obzirom na opseg deviznih rezervi i financijskih transakcija, da zlato ipak ne može zamijeniti dolar. 

"Već je 1970-ih godina zlatni standard puknuo jer je opseg financijskih transakcija daleko nadmašio količine zlata kao mogućnosti neke direktne konverzije na način da se pojavite u banci i za svoj novac tražite zlatne rezerve. Sigurno je da će biti veća potraga za zlatom, prvenstveno velikih sila - Indije i Kine čije banke kupuju zlato", kaže prof. Vedriš.

Prof. Jurčić, pak, prisjeća se da su se u stabilnim vremenima centralne banke rješavale zlata, a sad da ga kupuju Kinezi i Rusi jer idu logikom da je bolje za dolare kupiti zlato nego držati američku valutu", kaže prof. Jurčić. Također je uvjeren da geopolitički ipak slijede stabilnija vremena, a da će nakon prve godine smirivanja tenzija u drugoj godini doći do stabilizacije, a u trećoj godini nakon toga da ide pad cijene zlata koje sada drži cijenu 3000 dolara po unci s prognozom da će rasti. 

POGLEDAJTE VIDEO Šef NATO-a američkog predsjednika nazvao 'Taticom', a on nastavio s uvredama kao da sutra ne postoji