Sve više ljudi alergično je na neku namirnicu: Provjerite jeste li među njima jer posljedice nisu bezazlene

Prema službenim podacima u Kliničkom bolničkom centru u Osijeku putem alergološke službe kliničkog odjela za Kliničku imunologiju i alergologiju evidentirano je oko 6500 osoba s alergijskim tegobama. Uglavnom se radi o smetnjama vezanim za gornje dišne putove izazvane preosjetljivošću na inhalacione alergene, i to najčešće na kućnu prašinu i grinje, a potom na pelud, osobito ambroziju (gotovo 40 posto oboljelih), piše Glas Slavonije.

Dio je alergičan i na pojedine lijekove i ubode kukaca, a sve je veći i broj osoba alergičnih na nutritivne alergene kojima su izloženi kroz hranu. Alergene tvari u hrani uvijek su bjelančevine. Iako je poznato više od 200 nutritivnih alergena, većinu alergijskih reakcija (više od 90 posto) izaziva sljedećih osam namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Pri tome je kravlje mlijeko najčešći alergen i odgovorno je za većinu alergija u dojenačkoj dobi. Do dobi od pet godina više od 90 posto ovih alergija izgubi se. Glavni alergen u odraslih su školjke, odnosno plodovi mora, zatim kikiriki, orašasto voće i riba. Prava alergijska reakcija pojavljuje se u vrlo kratkom vremenu i posredovana je IgE protutijelima i očituje se crvenilom, osipom, gušenjem. No, osim jakih i alergijskih reakcija sve se više govori i o klasičnoj intoleranciji na određene namirnice što je nešto drugačije. Razvija se na hranu koju jedemo kroz duži period, pomalo se stvaraju IgG protutijela i odlažu se kao cirkulirajući imunokompleksi antigen-antitijelo izazivajući širok spektar slabijih ili jačih smetnji. Intolerantni možemo biti na bilo koju namirnicu koju jedemo, a zbog sličnosti pojedinih namirnica najčešće je u pitanju veći broj. I dok se u KBC-u Osijek još ne rade testovi intolerancije na hranu, ovu mogućnost jedini na ovom području nedavno su uveli u Ustanovi za zdravstvenu skrb dr. Špiranović, koji testiranje obavlja u suradnji sa splitskim laboratorijem. ''Test intolerancije na hranu obuhvaća kvantitativno mjerenje IgG protutijela u našem organizmu. Što se tiče samog testiranja uzima se uzorak krvi. Postoji mnogo testiranja intolerancije koji se baziraju na biopotencijalima, analizi kose, kapi krvi, anketnim upitnicima, a ovdje se radi o jedinoj priznatoj medicinskoj metodi, odnosno određuje se točan broj dugotrajnih IgG protutijela na određenu namirnicu. Za testiranje je jedino potrebno biti natašte, ne mora se prekidati nikakva terapija, a testiranje traje svega 15-ak minuta. Rezultati se dobiju na način na koji pacijent odredi u roku od tjedan dana s interpretacijom, preporukom što jesti što izbjegavati, s receptima za jela koja su preporučena, a pacijenta kontaktira i nutricionist te se dogovore o planu prehrane. Što se tiče postupaka poslije testiranja provodi se eliminacijska dijeta, a ako je riječ o važnim namirnicama, poput mliječnih proizvoda ili primjerice mesa. Dijeta se dogovara s nutricionistom te se pazi na nutritivni unos'', objašnjava dr. Anamaria Špiranović za Glas Slavonije. Testiranje je preporučeno prije svega osobama s raznim zdravstvenim problemima.

''Obično se javljaju pacijenti s nejasnim dijagnozama, dugotrajnim probavnim smetnjama, kožnim problemima, problemima s alergijama, dišnim sustavom, kronično bolesne osobe, a često i osobe koje se žele zdravije hraniti, brinuti o svom zdravlju, razni sportaši. Simptomi koji se mogu javljati kao produkt intolerancije na hranu stvarno su široki, kao što sam rekla najčešće je riječ o probavnim smetnjama, ali imali smo pacijente i s dišnim i kožnim problemima. Pretraga je još relativno nova kod nas, no primijetili smo da se javlja sve više ljudi, a testirati se mogu i mala djeca'', naglašava dr. Špiranović.