Minusi se po računima smanjuju, otkriveno koji su razlozi tome: 'Treba reći...'

Za dva mjeseca u povijest odlaze prešutni minusi na računima građana. Banke bi do 30. lipnja korisnicima trebale prešutna prekoračenja pretvoriti u dopuštena, u potpunosti ili pola tog iznosa, prenosi Danas.hr.

Ono šo možda većina misli o minusima otkrio je Borna Stanić iz Delnica: "Uvijek kad si u prešutnom minusu koristiš maksimalni iznos. I onda je to začarani krug iz kojeg je za većinu ljudi teško izaći."

Iz istog mjesta, u Delnicama, Nikola Pleše otkrio je da nema dozvoljeni minus i otkriva kako to uspijeva: "Ako se čovjek disciplinira i organizira obaveze u skladu s mogućnostima, onda nekako uspijeva. Ja nekako uspijevam, ali dosta ljudi ne uspijeva."

MALO DOBRIH VIJESTI /

Rješavanje prešutnih prekoračenja: Od 1. rujna minusi na tekućim računima ne smiju imati kamate veće od 7,31 posto

Minusi po računima se smanjuju

U Hrvatskoj je 35,8 posto od ukupnog broja računa potrošača u prekoračenju što znači njih 1,7 milijuna. Od ukupnog broja minusa 95 posto njih su prešutno prihvaćena prekoračenja.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke kaže da se minusi po računima smanjuju. U udruzi "Blokirani" smatraju kako su građani minuse sve više počeli shvaćati kao nepovoljni oblik kreditiranja.

Ulazak u dublje minuse dovodi do pogoršanja situacije

"Građani su tijekom godina i s 10 milijuna ovršnih postupaka, koji su se proveli u Hrvatskoj, došli su do razine financijske pismenosti kada su u stanju razumjeti da će ulazak u dublje minuse dovesti do pogoršanja njihove situacije", komentirao je sve Sarajko Baksa, dopredsjednik udruge Blokirani.

Oko 739 milijuna eura prekoračenja po transakcijskim računima bilo je odobreno u siječnju 2023., šo je smanjenje za oko 33 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani.

SVIJET U PANICI /

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?

Iseljavanje dijela građana

Jedan od razloga smanjenja je i iseljavanje dijela građana. A ostatak građana je počeo trošiti onoliko koliko ima.

"Ljudi su konačno stegnuli remen i ne pokušavaju (a nije da to ne žele), trošiti onoliko koliko imaju. Ali treba reći je da je ono što imaju prag siromaštva, oni bi rado posegnuli u dozvoljeni minus kako bi živjeli nešto normalnijim životom, ali razumiju da će ih to gurnuti u dodatne probleme i nevolje", zaključio je Baksa.