Hrvatska će primiti 12 djevojčica bez roditeljske pratnje

U srijedu je požar progutao izbjeglički kamp Moriju u Grčkoj na otoku Lezbosu te je više od 12.000 migranata ostalo bez jednog jedinog doma. Upravo iz tog kampa će Hrvatska primiti 12 djevojčica bez roditeljske pratnje i tako pokazati "svoj humani stav", kazali su iz MUP-a Večernjem listu.

Taj izbjeglički kamp su nevladine organizacije i kritičari opisivali kao mjesto nedostojno za život i da migranti posljednjih nekoliko dana spavaju na ulicama otoka dok su djeca bez pratnje istovremeno prebačena na sjever Grčke. Jučer se 10 europskih zemalja izjasnilo za plak relokacije 400 maloljetne djece bez pratnje, a među njima je i Hrvatska. Kako piše Večernji list, Hrvatska je već prije trebala primiti 10 maloljetnika koji su u grčkim kampovima bili bez pratnje roditelja, a nakon požara povećan je broj djece za još dvoje.

Milanović: 'Podržavam ovu Vladinu odluku, to je lijepa gesta'

U travnju je odgođen pijam djece koja su trebala stići u Hrvatsku, a u isto vrijeme počela je relokacija nekih od njih, najprije u Njemačku i Luksemburg i za još neke europske države.

"Čuo sam da je hrvatska Vlada odlučila primiti određeni broj prognanika i smatram to lijepom gestom i ljudskim potezom i podržavam to", komentirao je predsjednik Zoran Milanović tijekom službenog posjeta Njemačkoj. Još u ožujku premijer Andrej Plenković kazao je da "ne vidi tko bi razuman bio protiv toga da pomognemo djeci koja žive u bitno drugačijim uvjetima nego što žive naša djeca".

Iz MUP-a za Večernji list kažu da bi se relokacija mogla ubrzati s obzirom na razorne posljedice požara.

Koliko će maloljetnika primiti druge zemlje?

Njemačka i Francuska će u skladu sa svojom veličinom preuzeti između 100 i 150 maloljetnika bez roditeljske pratnje, i to svaka. Nizozemska će prihvatiti 50 maloljetnika, dok su Slovenija i Hrvatska jedine zemlje istoka EU koje će sudjelovati u ovoj akciji. Portugal, Finska, Belgija, Luksemburg i Švicarska također su se prijavile. U dosta zemalja razvila se rasprava o tome što poduzeti. Premda su nevladine organizacije tražile od bogatih zemalja Europe da konkretnije pomogu tisućama migranata, no neke vlade su odbile sudjelovati u dobrovoljnom prihvatu migranata.

Tu se posebno istaknula Austrija i njihov kancelar Sebastian Kurz čija je vlada odbila prijedlog bečkih gradskih vlasti o prihvatu migrantske djece. Alexander Schallenberg, ministar vanjskih poslova Austrije rekao je da ako se ljudi razmjeste iz Lezbosa diljem Europe da će osnažiti nadu drugih koji će se zatim obratiti krijumčarima ljudi. S austrijskim stavom složile su se i Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, piše Večernji list.