Neobičan prolaznik, da ne kažemo preletnik, ''smotao'' se podno Zakmardijevih stuba u centru Zagreba.

Maleni šišmiš ležao je gotovo nepomično dok su ljudi samo prolazili pored njega ili ga u ''najboljem'' slučaju fotografirali. No jedan mladić odlučio je stati. Luka Jurčić bez razmišljanja se sagnuo, provjerio je li šišmiš živ i kad je vidio da životinjica daje znakove života ushićeno i samouvjereno pohitao je na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ne bi li mu spasili život, opisao je riječima i slikama PIXSELL-ov fotoreporter Sanjin Strukić kojemu je Luka samo kratko kazao: ''Nadam se da će šišmiš biti spašen''.

Inače, šišmiši i šišmice su upravo u ovom razdoblju u potrazi za skrovištem za zimski san. Šišmiši su važan pokazatelj stanja okoliša i vrijedan dio biološke raznolikosti i znanstvenici često pa tako i obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša nastoje podići svijest ljudi o važnosti njihove zaštite, kao i njihove velike važnosti u ekosustavu koja se očituje u biološkoj kontroli brojnosti kukaca.

O njima postoje mnoge priče, a dok čekamo daljni razvoj događaja oko malenog šišmiša kojemu je pomogao Luka nije naodmet iskoristiti priliku za razbijanje mitova o ovim simpatičnim i vrijednim letećim životinjicama, a sve zahvaljujući činjenicama koje su povodom nedavno obilježene Europske noći šišmiša istaknuli iz parkova prirode Biokovo, Medvednica i Lonjsko polje.

'Šišmiši - nije lako živjeti naopako!'

U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a pripadaju skupini Microchiroptera. Svi šišmiši u Hrvatskoj su zaštićeni zakonom. Je li istina da se šišmiši zapliću u kosu? Šišmiši se koriste eholokacijom, odnosno ispuštaju zvukove u ultrazvučnom spektru. Po vrlo sličnom principu rade i podmornice. Šišmiš ispušta zvuk i čeka da mu se taj zvuk odbije od predmeta oko njega i da se vrati jeka i na taj način dobiva precizne informacije o prostoru oko sebe.  Koliko prstiju imaju šišmiši? Broj prstiju kod šišmiša je isti kao i kod ljudi. Krila su im građena kao ljudske ruke. Prsti su mu jako produženi/elongirani, a između prstiju i tijela je razvučena posebna letna membrana. Palac je jedini slobodan i ima kandžicu koja mu služi prilikom penjanja. Ima li šišmiša vampira u Hrvatskoj? U Hrvatskoj žive šišmiši koji se hrane kukcima poput noćnih leptira i komaraca. Šišmiši vampiri žive samo u Srednjoj Americi. Hrane se krvlju stoke i peradi (svinja, kokoši i slično), a bez krvi mogu preživjeti samo tri dana pa šišmiši vampiri dijele pojedenu krv međusobno kako ne bi niti jedan od njih uginuo. Vrlo su kolegijalni. Žive li šišmiši na sjevernom i južnom polu? Šišmiši žive po cijelom svijetu i druga su najbrojnija skupina sisavaca nakon glodavaca. Jedina mjesta na Zemlji gdje ne žive su sjeverni i južni polovi te pustinje, odnosno mjesta gdje su veliki temperaturni ekstremi. Na tim mjestima nemaju dovoljno ili uopće hrane za njih pa tamo niti ne žive. Koliko mladih u jednoj godini mogu imati mame šišmišice u Hrvatskoj? Ženke šišmiša koji žive u Hrvatskoj obično imaju mlade u lipnju i imaju jednog ili rijetko dva mlada godišnje. Šišmiši koji žive u toplijim krajevima mogu imati dva puta godišnje mlado jer nema zime i ne spavaju zimski san (hibernacija).

Zašto šišmiši vise naglavačke? Tako štede energiju i viseći visoko zaštićeni su od neprijatelja. Kada ne bi visili naglavačke šišmiši bi se morali prvo pustiti pa bi tek tada mogli raširiti krila, a ovako viseći naglavačke još dok vise mogu otvoriti krila i pripremiti se za let.