Na našim cestama pogine najviše mladih

Prema podacima MUP-a, čiju statistiku za ovo istraživanje koristi i Europska komisija, lani je na domaćim prometnicama život izgubilo 308 osoba, što je za 60 manje nego 2013. godine, piše Novi list .

Manje poginulih

Gledano samo iz domaće perspektive, ove brojke, koliko god gubitak ljudskih života bilo teško promatrati pozitivno, značajno su poboljšanje u odnosu na prošlo desetljeće. Naime, do 2009., najmanji zabilježeni broj smrti na domaćim prometnicama na godišnjoj razini bio je 597, što je zabilježeno 2005. godine.

Ono što Hrvatsku i ljude zadužene za poboljšanje stanja u prometu treba zabrinuti je podatak da je Hrvatska crni rekorder kad su smrti mladih u pitanju. Na milijun osoba u dobnoj skupini 18-24 godine, u Hrvatskoj gine 165, što nas, nažalost, čini neslavnim rekorderom EU-a. Tek donekle nam je blizu Poljska sa 151, dok sve ostale države imaju značajno manji broj mladih poginulih na cestama.

Najmanje mrtvih na Mlati

U Uniji na cestama u prosjeku gine 51 osoba na milijun stanovnika, s time da treba istaknuti kako devet država ima značajno manji broj stradalih od prosjeka. Četiri su države s najmanje poginulih s obzirom na broj stanovnika – Malta (26), Nizozemska i Velika Britanija (obje 28) te Švedska (29). Ova lista pokazuje i kako ograničenje alkohola ne igra nikakvu ulogu u statistici. U prve četiri je tako Švedska s restriktivnih 0,2 promila, Nizozemska s gotovo pa standarnih 0,5 promila, no i Malta i Britanija koje imaju 0,8 promila.

Već iz ovih statističkih podataka može se zaključiti gdje leže najveći problemi Hrvatske kad je promet u pitanju. Mladost poginula na cestama pokazuje kako visoke cijene vozačkih ispita nerijetko znače i gotovo pa obvezno puštanje na njima, a to dovodi do lošijih vozača na cestama. S druge strane indikativno je i kako Hrvatska ima u postotku najviše stradalih u urbanim sredinama i mjestima.