'OVO JE POUKA' /

Avdagić o sukobu u Aziji, povukao paralelu s Hrvatskom: 'Neizliječene rane ostaju'

Do sada je, navode tajlandske vlasti, poginulo 15 osoba, uključujući 14 civila. Kambodžanski dužnosnik rekao da je jedan civil poginuo, iako kambodžanska vlada još nije dala službenu izjavu o žrtvama

25.7.2025.

17:50

Maja Mahovlić

Profimedia

Drugi je dan sukoba oko granice između Tajlanda i Kambodže. Tjedni napetosti eskalirali su u intenzivne borbe s avionima, topništvom, tenkovima i kopnenim trupama.

Tajlandska vojska optužila je Kambodžu da koristi dugometno oružje za "gađanje civilnih područja" i "barbarske činove" koji su "besmisleno odnijeli živote i nanijeli ozljede brojnim nedužnim civilima". Kambodža je optužila Tajland za korištenje kasetnih municija, nazivajući to "ozbiljnim kršenjem humanitarnih normi".

Izvanredno stanje

Civili s pograničnih područja obje zemlje bježe u strahu od širenja sukoba.

Glavni tajnik UN-a, António Guterres, pozvao je obje strane na suzdržanost i rješavanje spora kroz dijalog. Vijeće sigurnosti UN-a vjerojatno će kasnije u danu održati i izvanredni sastanak o ovoj krizi.

Na trenutačni prekid neprijateljstva pozvala je i susjedna Malezija, koja je ponudila posredovanje. Isto su ponudili i Kina i SAD - Tajland je odbio, ali je kasnije tijekom dana ipak stigla nešto pomirljivija poruka - otvoreni su za diplomatske pregovore s Kambodžom, čak i uz posredovanje Malezije, ali do sada, tvrde, nisu dobili odgovor.

Vjerojatno zato jer, iz perspektive Kambodže, odgovor je poznat od 2013., kada je Međunarodni sud pravde po drugi put potvrdio suverenitet te zemlje nad spornim područjem.

Sporne neprirodno postavljene granice koje datiraju iz kolonijalnog doba, problem su koji do danas vuku brojne zemlje. Problem je to kojeg nije pošteđena niti Europa, a upravo bi ona iz ovakvih primjera trebala izvlačiti pouke, smatra geopolitički analitičar Denis Avdagić, komentirajući za Net.hr najnoviji sukob u Aziji.

Širenje sukoba i reakcija Kine

U slučaju Tajlanda i Kambodže u pitanju su "stare rane koje nisu zaliječile", ističe Avdagić.

"Na području koje je puno mina, jesu li bile postavljene nove? U svibnju su stradali tajlandski vojnici na minama za koje tvrde da su novopostavljene. To je inače dobro poznato minirano područje i puno je opasnih ostataka iz brojnih sukoba, ali lako moguće i da su bila postavljena nova sredstva, da se napravila svojevrsna provokacija Kambodže", kaže.

Na pitanje, postoji li opasnost da se sukob rasplamsa i proširi na regiju, Avdagić je mišljenja da takve opasnosti nema.

"Nema mogućnosti da se sukob rasplamsa, mislim da će završiti relativno brzo. To je 800 kilometara granice, gdje se nalazi taj spor, i tu je vjerska dimenzija, hramovi koji su pitanje časti", kaže.

Rasplamsavanje sukoba, sreća u nesreći, otežava i globalna situacija - obje zemlje suočavaju se s visokim američkim carinama.

A kako na sukob gleda regionalna sila, Kina?

"Da ne bi bilo sporno - obje zemlje imaju jako dobre odnose s Kinom. Kambodža je tu nešto bliža zbog svog političkog sustava, što se vidi i po vojnoj tehnici - Tajland je digao F16, postoje relacije koje su malo drugačije. Osim Malezije koja se ponudila kao posrednik, svojevrsni posrednik u sukobu mogla bi biti i Kina", mišljenja je Avdagić.

Pouka Europi

Sve pomalo podsjeća, dodaje, na nedavne trzavice između Indije i Pakistana.

"Gdje se sve završilo relativno brzo, gdje su obje strane zadržale čast - to je sada politički bitno i jednoj i drugoj zemlji. Očekujem brzo smirenje, mislim da nema stvarnog apetita za sukob ni u jednoj zemlji", kaže Avdagić te napominje da je u ovoj priči zanimljivo nešto drugo:

"Ovo je bitno kao svojevrsna pouka Europi: da sustav koji smo izgradili - EU, NATO, međunarodni odnosi i naslanjanje na transatlantske odnose - je vrlo krhak, a puno problema smo ostavili. Nezaliječene rane ostaju. Toga imamo mnoštvo u Europi. Naša recentna povijest nam govori da to što smo u Europi ne znači da ovdje ne može biti brutalnog sukoba i genocida", upozorava.

Primjer Hrvatske

Nije samo Europa. Hrvatska, podsjeća stručnjak, također ima puno teritorijalnih sporova: pitanje granice na Dunavu, granice na Jadranu - Prevlake, granice sa Slovenijom i u nekoj mjeri s BiH.

Ali, dodaje, mi to "rješavamo na jedan civiliziraniji način":

"Naša ribarska prigovaranja se rješavaju međusobnim kaznama i prigovorima, a kod njih (u Kambodži i Tajlandu, op.a.) ljudi ginu", ističe Avdagić.

"Svi u Hrvatskoj smatraju da granica sa Slovenijom ne bi trebala biti sporna. I da smo spremni ići, što se više puta iskazalo, na UN-ova sudišta, što je slovenska strana odbijala. Slovenija inzistira na arbitraži iz koje je Hrvatska izašla. Što se tiče Hrvatske, sve bi bilo čisto, ali opet - nije. Bilateralne odnose treba znati i umjeti zaliječiti kako ne bi predstavljali problem u budućnosti. Neke stvari je bolje riješiti kako nikada ne bi bile sporne", zaključuje stručnjak.