Nakon što smo jučer objavili
istraživanje CRO Demoskop za rujan
, danas
vam RTL u suradnji s agencijom Promocija
Plus donosi ekskluzivno istraživanje o stavovima građana
o radu od kuće i drugim novosti koje nam se spremaju
Zakonom o radu.
Istraživanje je analizirao Ilija Radić.
Podržavaju li građani promjene Zakona o radu
Istraživanje
provedeno početkom rujna na 1300 ispitanika iz cijele zemlje
pokazalo je da 62 posto ispitanih podržava
promjene u Zakonu u radu. 22 posto njih promjene
ne podržava dok se 15 posto ispitanika izjasnilo
da ne znaju žele li promjene.
Ako
pogledamo rezultate po sektorima, vidimo da među privatnicima
dvije trećine (66 posto) ispitanih podržava
promjene, dok je 24 posto njih protiv.
Nešto više, 68 posto ispitanika iz javnog
sektora također misli da zakon može biti bolji, dok tek među
samozaposlenima i slobodnim djelatnostima više ljudi ne podržava
promjene. Omjer je 33 posto za, 43
posto protiv. Među nezaposlenima također
dvotrećinska većina (66 posto) podržava
promjene.
Razlozi za i protiv promjena Zakona o radu
Izdvojili
smo i tri glavna razloga za promjene u Zakonu o radu. Polovica
ispitanih želi bolju zaštitu radnika
(50 posto). 33 posto
smatra da trenutni zakon nije u skladu s potrebama tržišta i
treba ga modernizirati, a 9 posto smatra da
uredbu rada od kuće treba bolje definirati.
Najviše
protivnika promjene Zakona kao glavni razloge navodi mogućnost
uređivanja rada od kuće uredbama, bez promjena zakona (44
posto). 24 posto njih smatra da bi
se promjenama smanjila radnička prava, a 15
posto ispitanika općenito se protivi radu od kuće.
Tko to treba platiti?
Tko
će to platiti? Ako se pita građane, njih
64 posto smatra da tvrtka radnicima treba
platiti naknadu za korištenje vlastitih sredstava i troškove
nastale radom od kuće. Četvrtina (25 posto) se
tome protivi, dok 11 posto ne zna bi li
tvrtka trebala podmiriti dodatne troškove.
Zanimljiv podatak je svakako da 55 posto
ispitanih smatra da bi radnici pri radu od kuće trebali dobiti i
naknadu za topli obrok, dok ih 36 posto
smatra da ne bi trebali, a 10 posto ne
zna.
NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 4. rujna na
uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2
cijela 77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.