Sinekure i zov vlasti bili su jači od volje 54.000 njihovih birača

Niti jedan dosadašnji saziv Hrvatskog sabora nije poput ovog aktualnog, devetog po redu, manje odražavao volju birača iskazanu u trenutku biranja zastupnika. Od 151 zastupnika, njih 23 u međuvremenu je promijenilo stranački dres ili se na neki drugi način priklonilo političkoj opciji različitoj od one koju su predstavljali u izbornom procesu. Tih 23 zastupnika danas više nisu u strankama ili klubovima zastupnika, odnosno u taboru u kojemu su bili kada je 14. listopada 2016. godine konstituiran sadašnji saziv Sabora.

Riječ je o otprilike 15 posto zastupnika koji su time, u manjoj ili većoj mjeri, izigrali svoje matične stranke kao i birače. Zbrojivši preferencijalne glasove 23 zastupnika koji su u međuvremenu na bilo koji način promijenili stranku ili političku poziciju s kojom su ušli u Sabor, došli smo do broja od 109.900 birača. Pojednostavimo li, toliko je birača ostalo iznevjereno i prevareno.

Šest prebjega iz SDP-a i jedan "prognanik"

Uvjerljivo je najviše prebjega - sedam! - iz SDP-a, stranke koju od dolaska Davora Bernardića na čelo razdiru unutarnji sukobi. Kronološki, SDP-ov saborski Klub zastupnika napustili su Tomislav Žagar, Tomislav Saucha, Bojan Glavašević, Mirando Mrsić, Zdravko Ronko, Milanka Opačić i Mario Habek. Izuzev Sauche, čiji je slučaj složeniji, svi spomenuti nisu više u SDP-u zbog neslaganja ili sukoba s Bernardićem. Valja reći da Mirando Mrsić jedini među njima nije klasični prebjeg već svojevrsni "prognanik" jer je isključen iz stranke, ali je ostao u saborskim klupama i osnovao stranku Demokrati. Mrsić se pritom može pozvati na 11.685 preferencijalnih glasova koliko je dobio na izborima na konto imena i prezimena. Naspram, primjerice, Sauche koji je dobio tek 534 preferencijalna glasa.

Ni Bojan Glavašević s dobivenih 6.714 preferencijalnih glasova nije nakon izlaska iz SDP-a prešao u drugu stranku nego je nastavio djelovati u oporbi kao nezavisni zastupnik. Ronko i Opačić su prešli u Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika, poznatiji kao klub Milana Bandića. Saucha i Habek skrasili su se u Klubu HNS-a, dok je Žagar u Klubu Mosta nezavisnih lista. Ukratko, od sedmero bivših SDP-ovaca, četvero je prešlo na stranu vladajuće većine u Saboru.

Slučaj Orepića i četvero Bandićevih 'manjinaca'

Specifičan i Mrsićevu slučaju sličan je i primjer Vlahe Orepića, bivšeg ministra unutarnjih poslova, koji je na izborima osvojio 7.709 preferencijalnih glasova. On je zimus napustio Most nezavisnih lista postavši nezavisnim zastupnikom te je, poput Mrsića, u međuvremenu osnovao stranku Nova politika preko koje, kaže, želi ujediniti lijevu i desnu Hrvatsku. Odlaskom iz Mosta, Orepić nije prišao vladajućoj većini pa u tom smislu nije iznevjerio birače.

Specifičan je i slučaj četvero zastupnika nacionalnih manjina koji su, osim u Klubu zastupika nacionalnih manjina, pridružili se famoznom Bandićevom klubu. Štoviše, jedan od njih, zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics (na izborima je osvojio 2.731 glasova) čak je i predsjednik Bandićevog kluba zastupnika. Kod Bandića je i Vladimir Bilek (ušao u Sabor s 1.329 glasova), zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, koji je bio zastupnik i u prethodnom sazivu, ali tada (i) kao član Kluba zastupnika HNS-a.

U bandićevom klubu je i Veljko Kajtazi (2.010 glasova na izborima), nezavisni zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine koji je u prethodna dva saziva bio član Kluba zastupnika HNS-a. Kod Bandića je i zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj (u Sabor ušla s 1.354 glasa) koja je i u prošlom sazivu bila članica Bandićevog kluba zastupnika.

Teško je reći jesu li birači ovih manjinskih zastupnika znali uoči izbora da će ovi odabrati baš Bandićev zastupnički klub, no njihov je slučaj manje je sporan i teže se može okarakterizirati prevarom birača jer se manjinski zastupnici obično vezuju uz vladajuću većinu.

Hasanbegović i Esih u oporbu, HNS među vladajuće

Posve suprotni primjer su Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, ikone domaće (krajnje) desnice koji su napustili vladajuću većinu i otišli u oporbu. Oboje su izabrani s liste HDZ-a - Hasanbegović tada kao član stranke, a Esih kao nezavisna kandidatkinja i "gostujuća zvijezda" na HDZ-ovoj listi - pri čemu su osvojili velik broj preferencijalnih glasova. Ne nalazeći se na političkoj i svjetonazorskoj frekvenciji sa strankom pod vodstvom Andreja Plenkovića, oboje su okrenuli leđa HDZ-u i osnovali stranku Neovisni za Hrvatsku.

Naspram njih, čitava jedna stranka, HNS, okrenula je leđa dojučerašnjem većem koalicijskom partneru, SDP-u, koji je godinama njihove članove uredno teglio u Sabor pa i Vladu, te se prebacila u valdajući tabor i koaliciju s HDZ-om. Valja reći da je HNS prilikom tog političkog transfera doživio manji raskol nakon kojega su unutarstranački protivnici odluke o braku s HDZ-om (Vesna Pusić, Anka Mrak Taritaš, Goran Beus Richembergh...) ubrzo napustili stranku i osnovali novu, GLAS. No, njih ovdje ne računamo jer su pod novom stranačkom etiketom ostali u oporbi djelovati s istih pozicija s kojih su ušli u Sabor.

Bandićev klub narastao s dva na deset zastupnika

U masovnom prelijetanju, koje suštinski obilježava karakter ovog saziva Sabora, uz vladajući HDZ čija vlada uspješno preživljava upravo zahaljujući prebjezima i onima "prevrnutih kaputa", najviše je profitirao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i njegova Stranka rada i solidarnosti. S liste "Koalicije za premijera" koju su činile Bandićeva stranka, Reformisti Radimira Čačića te neke još sitnije stranke, u Sabor su ušla dvojica zastupnika - jedan Bandićev i jedan Čačićev. No danas, dvije godine kasnije, u Klubu zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika, poznatijem kao "Bandićev klub", čak je deset zastupnika i u šali bismo ga mogli nazvati "afričkom šljivom". Bizarni je podatak da jedini izvorni kandidat Bandićeve stranke, Željko Lacković, danas nije član tog kluba.

Nakon konstituiranja aktualnog saziva Sabora, Bandićevom klubu pristupilo je četvero već spomenutih zastupnika nacionalnih manjina te čak petero prebjega: također već spomenuti Ronko i Opačić iz SDP-a, Kažimir Varda koji je preletio iz HSU-a, Ivica Mišić iz stranke Promijenimo Hrvatsku te Marija Puh koja je dolepršala je iz HNS-a.

U nastavku donosimo listu saborskih prebjega koji su svojim transferima u bitnome iznevjerili političke i svjetonazorske platforme stranaka koje su napustili i time prevarili birače koji su im, nekome skromnije nekome izdašnije, dali svoje preferencijalne glasove. Oni su nakon konstituiranja Sabora bili u oporbi, da bi kasnije prebjegli na drugu stranu i tako iznevjerili najmanje 54 tisuće birača, onih koji su im dali svoje preferencijalne glasove.

TOMISLAV SAUCHA

(534 preferencijalna glasa)

Saucha je izabran na listi SDP-a i dobio je 534 preferencijalna glasa. Protiv njega je USKOK pokrenuo istragu i osumnjičio ga da je u "aferi dnevnice" kao predstojnik ureda bivšeg premijera Zorana Milanovića lažirao putne naloge te skupa sa svojom tadašnjom tajnicom nezakonito stekao 580 tisuća kuna. Kratko je boravio i u istražnom zatvoru, a u jeku afere, tada još kao SDP-ov zastupnik, glasao je protiv opoziva ministra financija Zdravka Marića. Štoviše, njegov je glas bio presudan. U veljači 2017. napustio je Klub SDP-a da bi kasnije, kao nezavisni zastupnik, pristupio Klubu HNS-a, stranke koja je u međuvremenu također prešla među vladajuće.

MARIJA PUH

(369 preferencijalnih glasova)

Mlada i do ulaska u Sabor široj javnosti nepoznata članica HNS-a iz Krapine Marija Puh, ostala je vjerna stranci kada je ova ušla u koaliciju s HDZ-om. No, prije mjesec dana Puh je napustila HNS i pristupila stranci Milana Bandića najavivši da će i dalje podržavati Vladu u dobrim projektima. Iz HNS-a je, po vlastitim riječima, otišla zbog nezadovoljstva statusom veleučilišta Zagorje u Krapini. Govorilo se da je prethodno njezin brat dobio posao u zagrebačkom ZET-u.

MILANKA OPAČIĆ

(20.677 preferencijalnih glasova)

Bivša potpredsjednica SDP-a i ministrica socijalne politike i mladih u vladi Zorana Milanovića sredinom listopada napustila je SDP zbog neslaganja s Bernardićem te pristupila Bandićevom klubu zastupnika. Kako je kazala, Bandić ju je "kupio buketom cvijeća", a najavila je da će u Saboru nastaviti glasati po vlastitoj savjesti. "Ulazim samo u klub, ali ostajem nezavisna zastupnica i svoje djelovanje nastavljam na socijaldemokratskim postulatima koje sam i dosad zastupala", poručila je.

ZDRAVKO RONKO

(6.949 preferencijalnih glasova)

SDP-ov veteran iz Požege u rujnu je napustio stranku i prešao u Bandićev saborski klub ne krijući netrpeljivost spram šefa SDP-a. "Podržavat ću Vladu Andreja Plenkovića sve dok Davor Bernardić bude u SDP-u, dok bude mogao birati biti biran ili, ne daj Bože, slagati liste", kazao je Ronko.

TOMISLAV ŽAGAR

(2.141 preferencijalnih glasova)

Pionir među SDP-ovim prebjezima u ovom sazivu Sabora. Žagar je, naime, SDP napustio još u studenome 2016. godine pa je kao nezavisni zastupnik pristupio Klubu zastupnika Mosta nezavisnih lista gdje je i danas.

MARIO HABEK

(1.615 preferencijalnih glasova)

Rekavši da SDP "više nije stranka u kakvoj želi biti" ovaj saborski zastupnik iz Varaždina nakon 20 godina članstva napustio je socijaldemokrate. Prije nekoliko dana najavio je da će kao nezavisni zastupnik pristupiti Klubu HNS-a, a time i vladajućoj većini.

MARIN ŠKIBOLA

(2.184 preferencijalnih glasova)

Mladi Riječanin Marin Škibola u Sabor je ušao kao kandidat s liste Živog zida, no već potkraj studenoga 2016. napustio je tu stranku i otad je nezavisni zastupnik. U međuvremenu se nije pridružio niti jednoj drugoj stranci, ali je, primjerice, svojim glasom podržao izbor Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. "Škibola je izašao iz Živog zida, ali nije ostao na frekvenciji Živog zida”, kratko i precizno je tada komentirao Ivan Pernar.

IVICA MIŠIĆ

(1.303 preferencijalna glasa)

Ivica Mišić u Saboru se obreo kao kandidat stranke Promijenimo Hrvatsku koju je promijenio u listopadu 2017. godine po već utabanoj "prebjegličkoj" ruti: najprije je postao nezavisni zastupnik, a zatim se pridružio (zjeeev!) Bandićevom klubu zastupnika.

HRVOJE RUNTIĆ

(1.824 preferencijalna glasa)

Usain Bolt među saborskim prebjezima u ovom sazivu sabora zove se Hrvoje Runtić. On je Živi zid napustio prije nego što je deveti saziv Sabora uopće konstituiran. Njegov odlazak iz Živog zida bio je popraćen skandalom jer je bivšu stranku optužio za sumnjive donacije te pokušaje podmićivanja kako bi o tome šutio. Potom se skrasio u Mostu.

KAŽIMIR VARDA

(456 preferencijalnih glasova)

Iskusni Kažimir Varda najprije je bio član HDZ-a. Zatim je prešao u Hrvatsku stranku umirovljenika, a u Sabor je ušao kao kandidat koalicije SDP-HNS-HSS-HSU. A kada je ušao, pristupio je najprije Stranci međugeneracijske solidarnosti, a koncem studenoga prošle godine (zjeeev!) ušao je u stranku Milana Bandića.

MILORAD BATINIĆ

(12.535 preferencijalnih glasova)

Milorad Batinić, bivši potpredsjednik Sabora, nije mijenjao stranku, HNS, ali je čitava straka, pa i on s njom, prešla iz tabora potčinjenih u tabor vladajućih. Mandat je osvojio velikim brojem preferencijalnih glasova, kao kandidat s koalicijske liste skupa s SDP-om, HSS-om i HSU-om.

STJEPAN ČURAJ

(2.887 preferencijalnih glasova)

Zastupnik HNS-a nije mijenjao stranku, ali je s njom prešao u vladajuću koaliciju iako je mandat osvojio na koalicijskoj listi s SDP-om, HSS-om i HSU-om koji su ostali u oporbi.

BOŽICA MAKAR

(299 preferencijalnih glasova)

I ova zastupnica HNS-a nije nikamo odlazila, nego je u paketu sa strankom prešla k vladajućima. Na izborima je dobila manje preferencijalnih glasova i od Marije Puh.

BERNARDA TOPOLKO

(226 preferencijalnih glasova)

I ova zastupnica HNS-a nije nikamo odlazila, nego je u paketu sa strankom prešla k vladajućima. Na izborima je dobila manje preferencijalnih glasova i od Božice Makar.