'Hrvatska jednim anticivilizacijskim, sovjetskim konceptom pokušava držati BiH kao taoca'

Hrvatska preko koncepta konstitutivnosti pokušava držati BiH kao jednu vrstu taoca za realizaciju političkih i ekonomskih ciljeva, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u razgovoru za Deutsche Welle.

'To što priča Brnabićka nije uopće važno'

DW: Gospodine Komšić, Vi ste u Berlinu, kao član Predsjedništva BiH ispred hrvatskog naroda, obilježili 25 godina od genocida u Srebrenici i to na simboličnom mjestu njemačke povijesti - u memorijalnoj Crkvi cara Wilhelma koju nazivaju i Crkvom sjećanja i pomirenja. Zbog čega je tako važno stalno podsjećati na Srebrenicu?

Komšić: Ja bih rekao da to nije tema važna samo za nas u BiH. Nakon Drugog svjetskog rata očekivati da se na europskom kontinentu dogodi nešto slično užasima koji su se događali u tom ratu bilo je gotovo nevjerojatno. I onda se dogodila Srebrenica. Dogodio se genocid nad jednim narodom. Moje mišljenje je iskreno da se taj genocid dogodio u još mnogo mjesta u Bosni i Hercegovini (BiH) ali sud je utvrdio genocid u Srebrenici. Pazite, to je, bez obzira što su na toliko mnogo mjesta u BiH počinjeni isti takvi zločini, stvorilo od Srebrenice tako reći centralno mjesto zločina prema BiH. Ali ne više samo prema BiH, nego zapravo prema civilizaciji.

DW: Kako je moguće da premijerka Srbije Ana Brnabić u intervjuu za DW kaže da se u Srebrenici nije dogodio genocid, ako znamo da je to, kako kaže predsjednica Međunarodne komisije za nestale Kathryne Bomberger, najbolje dokumentirani zločin u povijesti?

Komšić: Vi možete preko toga prijeći na način da kažete da uopće nije bitno što kaže premijerka Srbije jer postoje i dokumenti i presuda ne domaćeg već Međunarodnog kaznenog suda za zločine na prostoru bivše Jugoslavije koja je to utvrdila i to je jedino relevantno. To što priča Brnabićka nije uopće važno niti ima bilo kakvu težinu izuzev da se to koristi u njihove unutarnjo-političke svrhe u Srbiji, možda regionalne svrhe. Teško mi je povjerovati da netko tko ima priliku da svojim očima vidi dosta toga, ako ništa onda dokumente koje su sigurno vidjeli i predstavnici vlasti u Srbiji, može to izgovoriti a da je normalan čovjek.

'Dodika su na vlast u RS dovezli američki tenkovi'

DW: Ali problemi postoje i u BiH i Republici Srpskoj. Zašto BiH ne može dobiti zakon kojim bi se sankcioniralo negiranje genocida?

Komšić: Ja ću Vas podsjetiti da je gospodin Dodik, kada je dolazio na vlast u Republici Srpskoj, kada su ga dovozili na američkim tenkovima u Banjaluku, bio čovjek koji je tad govorio iste ove stvari: dakle da je to genocid, da su Karadžić i Mladić najveća sramota srpskog naroda. Tada je to govorio, danas govori drugo. Zašto je to tako treba njega pitati. Na žalost, upravo zbog takvih političkih odnosa u BiH, zbog toga što istina nikako da ispliva na vidjelo na način da je svi prihvate – ne da je sakrivena ili da se ne zna - mi smo danas u situaciji da ne možemo donijeti zakon, koji je po mom mišljenju civilizacijska stvar.

DW: Rusija se sve otvorenije protivi putu BiH u NATO. Pri tome ona ima podršku Vašeg kolege u Predsjedništvu, Milorada Dodika. Šta činite da to spriječite i imate li u tome pomoć Berlina i Bruxellesa?

Komšić: Da, imamo. Što se tiče gospodina Dodika, nemam ništa protiv da on i dalje nastavi pričati, ali da potpisuje sve akte koji se tiču puta BiH u NATO, jer je to i dosad radio: pričao, pričao, pričao i potpisao.

'Kosovo je država, čeka se još da i Beograd to prihvati'

DW: U subotu 11. srpnja, na Dan obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, u Bruxellesu je počela nova runda dijaloga izmedju Srbije i Kosova. Sprema li se BiH priznati Kosovo?

Komšić: Ne postoji ta vrsta saglasnosti na nivou Predsjedništva, to nije nepoznata stvar. Gospodin Dodik se tome oštro protivi, mada – ako ćete biti realni i pragmatični – Kosovo je država. Gotovo. To je kraj priče. Još se samo čeka da Beograd tu činjenicu prihvati, prizna i onda će stvari biti lakše. Sada smo svjedoci najnovije serije protesta. Pandemija korone je bila iskorištena za jednu vrstu bunta i rečeno je da je to protest protiv uvođenja policijskog sata. Nakon par trenutaka je bilo jasno da to nema veze s pandemijom nego da je riječ o Kosovu, jer sve ono što smo vidjeli na snimkama koje dolaze iz Beograda ukazuje na to da postoji čak jedna organizirana politička struktura, koja je pričom o koroni sakrila njihove prave ciljeve a to je da se onemogući postizanje dogovora između Beograda i Prištine.

DW: Kome je to u interesu?

Komšić: Po mom mišljenju ekstremnim desničarima i fašistima u Srbiji i njihovim međunarodnim pokroviteljima, koji se nalaze na istoku Europe.

'Mišljenje Bruxellesa o BiH posve suprotno onom iz Zagreba'

DW: Kako će se uvjerljiva izborna pobjeda HDZ- a u Hrvatskoj odraziti na BiH, ako imamo u vidu da HDZ Hrvatske kao ni HDZ BiH sa Čovićem na čelu Vas na priznaju kao člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?

Komšić: Pa ja ne znam što će tu biti, daj Bože da griješim. Mislim da će se nastaviti ista politika. Hrvatska preko ne samo Čovića, nego preko tog koncepta konstitutivnosti koji je anahron, anticivilizacijski i zapravo sovjetski koncept – ne postoji više ni u mjestu gdje se rodio a to je Rusija i bivše zemlje Sovjetskog Saveza – pokušava držati Bosnu i Hercegovinu kao jednu vrstu taoca za realizaciju političkih i ekonomskih ciljeva a često i obavještajnih. Ono što nama ide u prilog, a pogotovo kada je riječ čak i o intervenciji Hrvatske, koja je, slobodno se može reći, miješanje u unutarnje poslove BiH, je mišljenje Europske komisije. Ono se odnosi na utvrđene prioritete koje BiH mora ispuniti da bi nastavila svoj put ka Europskoj uniji. Sve ono što piše u mišljenju Europske komisije, onih 14 točaka odnosno 14 prioriteta koje su prihvatile sve članice EU-a i što je interesantno i Hrvatska - kao da su to prihvatili, a nisu uopće čitali što piše - potpuno je suprotno svemu onome što smo imali prilike gledati zadnjih godina, a što je dolazilo iz Zagreba. Kao i intervencija u unutarnji sistem BiH, bilo da je riječ o ustavnom sistemu ili generalno rečeno političkom sistemu u BiH. Na žalost mi smo došli na tu točku odnosa s Republikom Hrvatskom da ne možemo izaći iz onoga za što smo mislili da je završeno 1995. godine.

DW: Što bi se moralo dogoditi da sve članove Predsjedništva, poput Vas, jednoga dana biraju svi građani a ne samo pripadnici jedne etničke grupe?

Komšić: To je nešto kao koncept, koji bih ja želio vidjeti da počne živjeti u BiH. Poprilično sam siguran da se za moga života to neće desiti…